(Novi list) Zbog porasta ekscesnog ponaÅ¡anja uÄenika, koje već godinama puni medijski prostor i izluÄ‘uje uÄitelje i nastavnike, udruga »Nastavnici organizirano« u suradnji s nastavnicima i uÄiteljima iz viÅ¡e osnovnih i srednjih Å¡kola pokrenula je peticiju kojom traži da se u Å¡kole uvedu strože i efikasnije pedagoÅ¡ke mjere, ukljuÄujući i suspenziju uÄenika s nastave.
Sustav uÄinkovitijih pedagoÅ¡kih mjera trebao bi, kažu, pomoći vraćanju reda u Å¡kole u kojima se danas, zbog problematiÄnih uÄenika za Äije ponaÅ¡anje nema djelotvorne kazne, viÅ¡e ne može normalno raditi. Deseci tisuća uÄitelja i nastavnika, upozoravaju autori peticije, svakodnevno svjedoÄe općem neredu u uÄionicama.
– ÄŒinjenica je da se u Å¡kolama sve teže i teže radi. UÄenici koje Å¡kola ne zanima sprjeÄavaju druge da odrade ono po Å¡to su u Å¡kolu doÅ¡li – objaÅ¡njava Dalibor Perković , predsjednik Udruge. Nastavnici su pred takvima, kaže, nemoćni jer u statutima Å¡kola piÅ¡e da nastavnik ni zbog kakvog prijestupa ne smije udaljiti uÄenika iz razreda. UÄenik, dakle, može napraviti bilo Å¡to, zapaliti ormar, skakati po stolu, trgati inventar, ali neće biti udaljen sa sata.
»To je bezumno, toga nema ni u jednom podruÄju ljudske djelatnosti«, veli Perković. Postojeće pedagoÅ¡ke mjere, tvrdi, vode raÄuna samo o tome da se mora pedagoÅ¡ki djelovati na uÄenika koji radi incidente, da mu treba pomoći, a nitko se ne pita Å¡to je s ostalih trideset uÄenika u razredu koji takoÄ‘er imaju pravo na obrazovanje.
Pod motom »Dajmo prava i dobrim uÄenicima, a ne samo izgrednicima«, peticijom se traži uvoÄ‘enje suspenzije uÄenika sa sata, udaljavanje s nastave na jedan, dva ili viÅ¡e dana, ukidanje obveze da se pedagoÅ¡ke mjere provode kao upravni postupak, i izmjena zakonske odredbe po kojoj ukori i druge pedagoÅ¡ke mjere vrijede samo tekuću Å¡kolsku godinu.
Traže i korekciju naÄina donoÅ¡enja pedagoÅ¡kih mjera, jer ga smatraju previÅ¡e birokratiziranim i formaliziranim Å¡to, kako tvrde, dovodi do potpune blokade sustava. Mjeru suspenzije, poruÄuju nastavnici, u Å¡kolama koristi i većina europskih država, pa nema razloga da je ne uvede i Hrvatska. Potpisi uÄitelja i profesora prikupljat će se do 1. studenog, a nakon toga nastavnici će nastaviti bitku za jaÄanje sankcija prema Å¡kolskim izgrednicima.
Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta odgovaraju kako samo udaljavanje uÄenika s nastave ne rjeÅ¡ava problem njegova ponaÅ¡anja.
– UÄenicima je potrebna pomoć i podrÅ¡ka kako bi rijeÅ¡ili probleme i uspjeÅ¡no zavrÅ¡ili obrazovanje. Slijedom navedenoga, u osnovnim je Å¡kolama uvedena mjera produženog struÄnog postupka, a 2009. godine i Pravilnik o pedagoÅ¡koj mjeri odgojno-obrazovnog tretmana produženog struÄnog postupka. Svjesni smo važnosti okruženja na kvalitetu i ishode pouÄavanja, nastojimo omogućiti Å¡kolovanje dostupno svima, ali i sigurno i poticajno Å¡kolsko ozraÄje, te ćemo to i dalje Äiniti – poruÄuju iz tog ministarstva. Najavljuju ipak da bi se broj pedagoÅ¡kih mjera »mogao povećati« te da će, kad se zakon bude mijenjao, uzeti u obzir i ovakve prijedloge.
Pedagozi nisu skloni uvoÄ‘enju suspenzije u Å¡kole. Milan Matijević, profesor pedagogije na UÄiteljskom fakultetu u Zagrebu, smatra da su i postojeće mjere dovoljne za »obuzdavanje« problematiÄnih Ä‘aka.
– To Å¡to predlažu nastavnici ne bu iÅ¡lo. Ne možete sa sata udaljiti delikventa, jer će on otići na hodnik, ukrasti nekome tenisice, baciti ih u wc. Ako napusti Å¡kolsku zgradu i vani mu se neÅ¡to dogodi, odgovorna je Å¡kola – istiÄe Matijević. Neka vrsta suspenzije, veli, već postoji, jer nastavno vijeće može donijeti mjeru dodatnog pedagoÅ¡ko-psiholoÅ¡kog tretmana, tijekom kojeg uÄenik nije u razredu već s njim rade struÄnjaci. Osim toga, osnovna je Å¡kola obvezna, a samim time nitko ne može uÄeniku uskratiti nastavu i istjerati ga na ulicu, zakljuÄuje Matijević.