(Novi List) Ministarstvo znanosti novim zakonom o udžbenicima mora definirati poziciju digitalnih elektroniÄkih udžbenika. Za Å¡est mjeseci trebala bi biti zgotovljena platforma za elektroniÄke udžbenike koju razvija CARNet u suradnji s tvrtkom Lamaro. Takva bi platforma, naprave li svoj dio posla nakladnici udžbenika i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, mogla bitno promijeniti Å¡kolstvo. Kada platforma bude razvijena, na portalu eduknjižara osoba bi se prijavila sa svojim korisniÄkim imenom (ima ga svaki uÄenik i nastavnik) i na njemu bi kupila udžbenik, Äitanku ili radnu bilježnicu u e-obliku.
– Ovo Å¡to sada razvijamo je udžbenik koji je identiÄan udžbeniku na papiru, samo je u elektroniÄkom obliku. To je meÄ‘ukorak, a da bi sadržaj bio potpun potrebno je dodati i multimediju, Å¡to ovisi o nakladnicima udžbenika, kazao je ravnatelj CARNeta Zvonimir Stanić.
Platforma koja se razvija, u odnosu na razvijene platforme poput e-knjižare, mora imati dodatne mogućnosti koje iziskuje nastavni proces, poput potcrtavanja teksta, izrade biljeÅ¡ki, pisanja domaćih zadaće, svega Å¡to se i inaÄe radi u Å¡kolama na papiru, a jasno je da se udžbenik može obogatiti i hiperlinkovima. Platforma se razvija za tablete, poput iPada ili Samsungovih tableta, a osim tehnoloÅ¡ke modernizacije, uporaba elektroniÄkih udžbenika dugoroÄno bi mogla i pojeftiniti Å¡kolovanje djece, koje doista nije besplatno.
– ElektroniÄki udžbenici mogli bi biti 50 posto jeftiniji od klasiÄnih, na papiru otisnutih udžbenika. Nakladnici procjenuju da 50 posto troÅ¡ka u izradi udžbenika otpada na grafiÄku pripremu, troÅ¡kove tiska, skladiÅ¡tenja i distribucije. Prihod nakladniÄkim kućama i autorima udžbenika primjenom elektroniÄkih udžbenike u osnovi ne bi bio smanjen, navodi Stanić.
Dodatna prednost koriÅ¡tenja tableta i elektroniÄkih udžbenika u odnosu na klasiÄne je bitno laganija Å¡kolska torba. Umjesto nekoliko kilograma teÅ¡ke Å¡kolske torbe, uÄenik bi u Å¡kolu nosio nekoliko stotina grama težak tablet u kojem bi, pak, bili svi udžbenici i ostali priruÄnici koje uÄenik mora koristiti.
Razvoj platforme za elektroniÄke udžbenike tek je jedan od koraka u mogućoj modernizaciiji Å¡kolstva. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i Å¡kolstva novim zakonom o udžbenicima i udžbeniÄkim standardom mora definirati poziciju i digitalnih, odnosno elektroniÄkih udžbenika. Oni su zasada definirani kao pomagalo, a ne kao udžbenik koji se može samostalno koristiti.
Nakladnici, pak, trebaju pronaći svoj interes u takvoj vrsti udžbenika. Odradi li država svoje kad je rijeÄ o legislativi, a nakladnici svoje, kljuÄnim postaje nabavka tableta za uÄenike. Država bi u tome trebala pripomoći roditeljima nabavkom tableta za djecu.
– Voljeli bismo kada bi u tom pogledu bili Južna Koreja, kazala je Branka Vuk , pomoćnica ravnatelja CARNeta za podrÅ¡ku edukaciji. Ta država financira tablet za svakog uÄenika. Velik novac u istu svrhu ulaže i Brazil, a Turska je za potrebe obrazovnog sustava nabavila 15 milijuna tableta, navodi Vuk.
RijeÄ je o svoti koja je i za državu nesimboliÄna. MeÄ‘utim, da se prije nekoliko godina novac investirao u nabavku tableta, a ne u nabavku besplatnih udžbenika za sve uÄenike, danas vjerojatno ne bismo bili na poÄetku obrazovanja prilagoÄ‘enog digitalnom dobu
Tihomir Ponoš