Prvašići u Hrvatskoj i Švedskoj: Evo koliko su ispred nas!

(Dnevnik.hr) Za nešto više od tjedan dana počinje nova školska godina, a prvašići će prvi puta sjesti u školske klupe. Kakva je razlika između hrvatskih prvih razreda i onih u Švedskoj koja ima vrhunski obrazovni program?

Mihael, sedmogodišnji sin Martine Krunić Bučković ove godine kreće u prvi razred osnovne škole u blizini Rijeke. ‘Oboje se jako veselimo početku škole. Dobili smo popis stvari koje je potrebno donijeti na nastavu i ovaj tjedan završit ćemo opremanje za prvi razred’, rekla je Martina. Trošak za torbu, knjige, bilježnice i ostalu potrebnu školsku opremu je, tvrdi, prilično visok – gotovo 2.000 kuna.

Mario Ćorković, koji već godinama s obitelji živi u blizini švedskog grada Vernama i čiji su nećaci ondje već završili osnovne škole, kaže da će njegov sin Ivano, kad krene u prvi razred, knjige dobiti u školi. ‘U Švedskoj ćete rijetko vidjeti školarca s velikom torbom na leđima kao što ih nose učenici u Hrvatskoj. Knjige švedskih učenika nalaze se u školi i na nastavi ih učenicima dijele učitelji’, rekao je Mario u telefonskom razgovoru za Dnevnik.hr.

Što se tiče financijskog pitanja, u Švedskoj učenici svaki mjesec dobivaju 1.050 kruna (oko 900 kuna) u vidu dječjeg doplatka, a taj se iznos, kaže Mario, povećava svake godine u skladu s inflacijom. O takvoj financijskoj pomoći države Mihael i Martina mogu samo sanjati.

Strani će jezik Mihael učiti već od prvog razreda, a Ivano od trećeg. Oba će dječaka učiti engleski, Mihael zato jer je tako izabrao (birao je između engleskog i njemačkog), a Ivano zato jer je engleski obavezni jezik koji se uči u švedskim školama, baš kao i švedski.

Ipak, Mihael će u prvom razredu i do kraja obrazovanja iz engleskog, kao i svih ostalih predmeta biti ocijenjen, dok Ivano i ostali švedski učenici neće dobivati ocjene sve do šestog razreda. ‘Ovdje se sve u školi od prvog do sedmog razreda uči kroz igru, a ocjene se dobivaju zadnje četiri godine osnovnog obrazovanja’, kaže Mario.

Do srednje škole ‘dug je put’. Za Mihaela on će trajati osam godina, za Ivana devet. Upravo toliko školskih godina treba proći da bi se završila osnovna škola u Hrvatskoj, odnosno Švedskoj.

Informatičku pismenost, ovi dječaci u doba interneta vjerojatno su već započeli u obiteljskom domu i prije polaska u školu. Unatoč tome, predmet informatiku obojica će dobiti u petom razredu.

Prijevoz do škole za učenike u Švedskoj financira država. ‘Ne postoji briga kako će dijete doći u školu. Organiziran je prijevoz autobusima. Ako je učenik iz nekog udaljenijeg mjesta, vozač autobusa stat će mu pred kućom’, kaže Mario. Mihaela će u školu voziti mama automobilom. Iako je i za hrvatske školarce prijevoz autobusima besplatan, nije tako dobro organiziran kao u Švedskoj.

Ovo su tek neke od razlika u hrvatskom i švedskom obrazovnom modelu, koji državi koja želi biti zemlja znanja može biti dobar uzor.

Podijelite ovo

Podijelite ovaj članak sa svojim prijateljima!