Prvašići u Hrvatskoj i Švedskoj: Evo koliko su ispred nas!

(Dnevnik.hr) Za nešto više od tjedan dana počinje nova školska godina, a prvašići će prvi puta sjesti u školske klupe. Kakva je razlika između hrvatskih prvih razreda i onih u Švedskoj koja ima vrhunski obrazovni program?

Mihael, sedmogodiÅ¡nji sin Martine Krunić Bučković ove godine kreće u prvi razred osnovne Å¡kole u blizini Rijeke. ‘Oboje se jako veselimo početku Å¡kole. Dobili smo popis stvari koje je potrebno donijeti na nastavu i ovaj tjedan zavrÅ¡it ćemo opremanje za prvi razred’, rekla je Martina. TroÅ¡ak za torbu, knjige, bilježnice i ostalu potrebnu Å¡kolsku opremu je, tvrdi, prilično visok – gotovo 2.000 kuna.

Mario Ćorković, koji već godinama s obitelji živi u blizini Å¡vedskog grada Vernama i čiji su nećaci ondje već zavrÅ¡ili osnovne Å¡kole, kaže da će njegov sin Ivano, kad krene u prvi razred, knjige dobiti u Å¡koli. ‘U Å vedskoj ćete rijetko vidjeti Å¡kolarca s velikom torbom na leÄ‘ima kao Å¡to ih nose učenici u Hrvatskoj. Knjige Å¡vedskih učenika nalaze se u Å¡koli i na nastavi ih učenicima dijele učitelji’, rekao je Mario u telefonskom razgovoru za Dnevnik.hr.

Što se tiče financijskog pitanja, u Švedskoj učenici svaki mjesec dobivaju 1.050 kruna (oko 900 kuna) u vidu dječjeg doplatka, a taj se iznos, kaže Mario, povećava svake godine u skladu s inflacijom. O takvoj financijskoj pomoći države Mihael i Martina mogu samo sanjati.

Strani će jezik Mihael učiti već od prvog razreda, a Ivano od trećeg. Oba će dječaka učiti engleski, Mihael zato jer je tako izabrao (birao je između engleskog i njemačkog), a Ivano zato jer je engleski obavezni jezik koji se uči u švedskim školama, baš kao i švedski.

Ipak, Mihael će u prvom razredu i do kraja obrazovanja iz engleskog, kao i svih ostalih predmeta biti ocijenjen, dok Ivano i ostali Å¡vedski učenici neće dobivati ocjene sve do Å¡estog razreda. ‘Ovdje se sve u Å¡koli od prvog do sedmog razreda uči kroz igru, a ocjene se dobivaju zadnje četiri godine osnovnog obrazovanja’, kaže Mario.

Do srednje Å¡kole ‘dug je put’. Za Mihaela on će trajati osam godina, za Ivana devet. Upravo toliko Å¡kolskih godina treba proći da bi se zavrÅ¡ila osnovna Å¡kola u Hrvatskoj, odnosno Å vedskoj.

Informatičku pismenost, ovi dječaci u doba interneta vjerojatno su već započeli u obiteljskom domu i prije polaska u školu. Unatoč tome, predmet informatiku obojica će dobiti u petom razredu.

Prijevoz do Å¡kole za učenike u Å vedskoj financira država. ‘Ne postoji briga kako će dijete doći u Å¡kolu. Organiziran je prijevoz autobusima. Ako je učenik iz nekog udaljenijeg mjesta, vozač autobusa stat će mu pred kućom’, kaže Mario. Mihaela će u Å¡kolu voziti mama automobilom. Iako je i za hrvatske Å¡kolarce prijevoz autobusima besplatan, nije tako dobro organiziran kao u Å vedskoj.

Ovo su tek neke od razlika u hrvatskom i švedskom obrazovnom modelu, koji državi koja želi biti zemlja znanja može biti dobar uzor.