Zašto je matematika bauk: Zato jer se mora učiti na satu, a ne na instrukcijama

“Na ovogodiÅ¡njem ispitu državne mature iz Psihologije od 3803 učenika njih 30% palo, a joÅ¡ 32% proÅ¡lo s ocjenom dovoljan. Svega 4% je proÅ¡lo s odličnim, a vjerojatno je riječ o učenicima koji mahom imaju peticu iz tog predmeta u svjedodžbi! I to traži objaÅ¡njenje, ali osobno ne vjerujem da je glavni problem u „profesorima nezainteresiranim za moderni pristup“.”

Å ime Å uljić, predsjednik udruge nastavnika matematike “Normala”, reagirao je na najnoviji primjer antiintelektualne histerije koju već neko vrijeme provodi Jutarnji list. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti.
—
U Jutarnjem listu 11. srpnja objavljen je članak pod naslovom „ZaÅ¡to je matematika bauk: Nisu učenici bedasti za brojke, nego je nastava loÅ¡a“. ÄŒlanak se osvrće na rezultate testa iz matematike na državnoj maturi. Je li po srijedi doista ‘loÅ¡a nastava matematike’ kako zaključuju u članku ili je problem prolaznosti na testu iz matematike tek simptom bolesti cijelog sustava ili neÅ¡to treće? Svi znamo da se matematika kao nastavni predmet bavi apstraktnim objektima i njihovim odnosima, da se sadržaji kontinuirano nadograÄ‘uju i povezuju te da ne trpi povremen i povrÅ¡an rad. Dakle, ne treba se zavaravati, matematika je teÅ¡ka. MeÄ‘utim nastava matematika je (i) vrlo uspjeÅ¡na. Pitate li učenike koji su dobro svladali matematiku gdje su ju naučili, svi redom će vam odgovoriti: na satu. Oni nikada nisu iÅ¡li na instrukcije! I dok u drugim predmetima rijetko imate stopostotnu rijeÅ¡enost u matematici se ona javlja uvijek. Neka se i to zna o loÅ¡oj nastavi.

Ne bih se osvrtao na ovaj članak da u njemu ne stoji: „Da bi profesori morali usavrÅ¡avati i mijenjati način rada smatra i psihologica iz Druge gimnazije u Zagrebu Branka Krizmanić, koja otvoreno kaže da nekim matematičarima odgovora ova situacija u kojoj je matematika bauk jer na taj način zaraÄ‘uju na instrukcijama.“ Vrlo teÅ¡ka optužba. PreteÅ¡ka kada znam koliko se mnogi nastavnici matematike trude u ‘rudarski’ teÅ¡kom poslu. A instrukcije izbjegavaju koliko god mogu jer „klijenti“ ne traže svladavanje matematike, nego instant poduku za prolazak sutraÅ¡njeg testa. GospoÄ‘a Krizmanić je sudjelovala i na okruglom stolu o problemima nastave matematike u organizaciji resornog ministarstva. E-izdanje Vjesnika od 11. lipnja prenosi njene riječi: „nastavnici matematike pružaju otpor promjenama te joÅ¡ tradicionalno podučavaju, rijetko se koristeći internetom i računalnim programima“. Ovo je već stvarno previÅ¡e. ÄŒinjenice su:
• da mnogi nastavnici matematike ujedno predaju informatiku
• da već jedno desetljeća fakulteti koji obrazuju nastavnike matematike imaju kolegij Računalo u nastavi matematike
• da su na hrvatski jezik prevedena čak dva specijalizirana računalna programa za nastavu matematike i da je velika većina nastavnika prošla kroz edukaciju za uporabu tih programa
• da stručni časopisi obiluju temama o primjeni računala u nastavi (pišu ih nastavnici praktičari)
• da su nastavnici matematike više nego ijedna druga struka umreženi
• da su više nego drugi producirali digitalne obrazovne materijale namijenjene samoučenju ili uporabi u učionici

Dovoljno je spomenuti primjer foruma Arhimedes (www.normala.hr) koji demantira (1) da je nastava ovakva zbog zarade na instrukcijama i (2) da smo informatičke neznalice. Na tom forumu grupa nastavnika besplatno pruža pomoć učenicima. I to ne bilo kakvu, nego često potkrijepljenu formulama, originalnim skicama pa i interaktivnim apletima.
GospoÄ‘a Krizmanić u Jutarnjem listu joÅ¡ kaže: „tako imate profesore koji 12 godina piÅ¡u zadatke po ploči, i to brzinom koja je njima zgodna, a učenici im gledaju u leÄ‘a i niÅ¡ta ne ‘hvataju’“. ÄŒekajte malo, baÅ¡ 12 godina?! Ako je riječ o nekom konkretnom slučaju, onda njega izvolite rjeÅ¡avati drugačijim načinima i sredstvima bez prozivanja cijele struke. A najbolje je da svaka struka rjeÅ¡ava svoje probleme. Uočio sam da je na ovogodiÅ¡njem ispitu državne mature iz Psihologije od 3803 učenika njih 30% palo, a joÅ¡ 32% proÅ¡lo s ocjenom dovoljan. Svega 4% je proÅ¡lo s odličnim, a vjerojatno je riječ o učenicima koji mahom imaju peticu iz tog predmeta u svjedodžbi! I to traži objaÅ¡njenje, ali osobno ne vjerujem da je glavni problem u „profesorima nezainteresiranim za moderni pristup“.

Šime Šuljić, nastavnik matematike