Zašto je matematika bauk: Nisu učenici bedasti za brojke, nego je nastava loša

12/07/2012

(Jutarnji list) Prava katastrofa dogodila bi se ove godine na državnoj maturi i tko zna koliko bi učenika palo ispit iz matematike na višoj razini da Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje znanja nije spustio prag prolaznosti na samo 20 posto – zaključak je koji se nameće nakon rezultata objavljenih u ponedjeljak.

A rezultati govore sljedeće: 2010. na višoj razini 8,14 posto učenika nije prošlo ispit iz matematike, 2011. 9,19 posto ih je palo, a ove godine čak 12,85 posto njih je dobilo ocjenu nedovoljan, dok ih je 37,78 posto s dvojkom, od toga mnogi s “nategnutom”. I na osnovnoj razini vidljivo je da je iz godine u godinu sve više onih koji ne prolaze ispit, pa je tako 2010. bilo 7,7 posto jedinica, 2011. godine 4,8 posto, a ove godine 7,93 posto. Veći je i broj dvojki, i to čak za deset posto više. Samo je pet učenika na višoj razini riješilo test za čistu peticu, a na osnovnoj razini 100 posto točnih odgovora imalo je 33 učenika.

Što je utjecalo na to da su rezultati iz ovog predmeta najlošiji otkad se provodi državna matura, zašto je hrvatskim učenicima matematika toliki bauk i zašto gotovo polovica njih ide na skupe instrukcije, analizirali smo skupa s obrazovnim stručnjacima s kojima smo razgovarali nakon objavljivanja rezultata. Veronika Javor, ravnateljica XV. gimnazije, popularnog zagrebačkog MIOC-a, iznenađena je ovako lošim rezultatima koje su učenici postigli na ispitu iz matematike jer je očekivala da ocjene budu bolje nego prijašnjih godina. Javor kaže kako ispit ove godine nije bio težak, ali je bilo puno radnih zadataka, što je zahtijevalo i dosta vremena za rješavanje.

– Čim su zadaci tako radni, treba računati na to da je mogućnost pogreške veća. Čak i naši učenici, koji su inače dobri u matematici, nisu završavali ispit prije roka.

Ovo je još jedan dokaz da treba raditi na nastavnim programima i planovima koje treba modernizirati i učiniti ih privlačnijima djeci, da treba smanjivati i revidirati gradivo, maknuti one manje bitne stvari, a pojačati ono što je važno. Smatram i da profeseri ne bi trebali podučavati baš sve što je napisano u udžbeniku, jer su te knjige prenapuhane sadržajem i puno je nebitnih detalja – smatra Javor, koja upozorava i na prevelik stres kojim su izloženi maturanti na kraju školske godine.

Hrvoje Kraljević, bivši ministar obrazovanja i profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, kao glavni problem vidi nedonošenje Nacionalnog kurikuluma i jasnih smjernica na koji način treba mijenjati obrazovni sustav.

– Godinama se samo govori o reformi školstva, ali ništa se ne događa. Okvirni kurikulum je donesen, ali ništa se nakon toga nije promijenilo nabolje. Kada je riječ o matematici, satnica se u jednom trenutku u školama smanjila, ali nije se smanjio opseg gradiva. Kod nas je previše predmeta u školama, što nema nigdje u naprednom svijetu. Treba, naravno, mijenjati i način na koji se obrazuju nastavnici, a sve to je dugotrajan proces kojemu konačno treba pristupiti – kaže Kraljević.

Da bi profesori morali usavršavati i mijenjati način rada smatra i psihologica iz Druge gimnazije u Zagrebu Branka Krizmanić, koja otvoreno kaže da nekim matematičarima odgovora ova situacija u kojoj je matematika bauk jer na taj način zarađuju na instrukcijama.

– Nastavnici u školama nemaju obvezu usavršavati se, ne moraju biti upoznati s novim metodama poučavanja, pa tako imate profesore koji 12 godina pišu zadatke po ploči, i to brzinom koja je njima zgodna, a učenici im gledaju u leđa i ništa ne “hvataju”. Naravno, problem su i preveliki razredi pa se onda nastavnici ne mogu posvetiti učenicima onoliko koliko bi trebali. Zato situacija i jest takva da najveći broj učenika ide na instrukcije iz matematike – zaključuje Krizmanić.

Analiza Instituta za društvena istraživanja: Zaključak o slabijim rezultatima nije istinit

Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu analizirali su sadržaj i rezultate prošlogodišnjih ispita iz matematike, te zaključili da se radi o kvalitetnim ispitima s dobrim karakteristikama, a da će analize ovogodišnjeg ispita pokazati je li se, i u kojoj mjeri, ovogodišnji ispit razlikovao od prošlogodišnjih.

– Mislimo da je pogrešno govoriti o lošim rezultatima ispita iz matematike. Naime, nije moguće uspoređivati rezultate učenika na ispitima državne mature u različitim godinama i na osnovi toga donositi zaključke o usvojenosti matematičkih znanja i vještina.

Radi se o različitim generacijama učenika, učenici su u različitim omjerima birali pojedine razine ispita, pa je tako u ovoj godini 10 posto više gimnazijalaca biralo višu razinu ispita, i što je najvažnije, učenici su rješavali različite ispite – kažu Ristić, Dedić i Jokić, koji smatraju da je jedan od osnovnih problema cjelokupnog sustava državne mature to što ispiti nisu standardizirani, odnosno ispiti u dvije godine iz pojedinog predmeta nisu jednake težine i zahtjevnosti.

– Ishod je da su pristupnici u pojedinim godinama ispitivanja rješavali teže ili lakše ispite. To samo po sebi ne bi bio tako velik problem ako bi upisima na fakultete pristupali samo učenici koji su ove godine završili srednjoškolsko obrazovanje.

Naše analize ukazuju, međutim, da značajan broj pristupnika konkurira za upis s prošlogodišnjim rezultatima. Pri nepostojanju standardizacije ispita, ovi učenici mogu biti u prednosti pred onima koji su ove godine polagali ispite – zaključuju naši sugovornici te naglašavaju da obrazovne vlasti i NCVVO trebaju jasno odrediti svrhu ispita državne mature.

Comments are closed.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne