(Jutarnji list) Ovogodišnji rezultati državne mature pokazuju da se hrvatski obrazovni sustav treba hitno mijenjati
ZAGREB – Rezultati ovogodiÅ¡nje državne mature najloÅ¡iji su otkad se provode ispiti vanjskog vrednovanja znanja, Å¡to pokazuje da se hrvatski obrazovni sustav treba hitno mijenjati.
Umjesto da svake godine uÄenici sve bolje rjeÅ¡avaju ispite, pokazalo se da su iz godine u godinu rezultati sve loÅ¡iji. Gotovo tri stotine uÄenika viÅ¡e nego lani nije položilo državnu maturu. ViÅ¡e od 2700 ih je palo jedan obvezni ispit, 405 dva, 50 tri ispita, a Äak ih je 4500 palo barem jedan izborni predmet. Zabrinjavajući je i broj uÄenika koji nisu mogli polagati maturu jer su imali nedovoljan uspjeh na kraju Å¡kolske godine – Äak 7694.
Dosta ih je i izostalo s ispita: viÅ¡e od 11 tisuća uÄenika neopravdano je izostalo, a 80 uÄenika je diskvalificirano zbog Å¡alabahtera, koriÅ¡tenja mobitela ili neprimjerenih sadržaja koji su se naÅ¡li u ispitu.
jveći broj uÄenika koji su pali državnu maturu, kako pokazuju rezultati koji su juÄer objavljeni u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, nije položio ispit iz matematike. Bilo bi ih sigurno joÅ¡ i viÅ¡e da ove godine prag prolaznosti na viÅ¡oj razini nije spuÅ¡ten za osam posto i iznosio je samo 20 posto. Ovako, njih 38 posto je napisalo ispit za dvojku, a 13 posto ih nije položilo ni uz tako snižen prag. Samo pet uÄenika u Hrvatskoj rijeÅ¡ilo je cijeli ispit iz matematike na viÅ¡oj razini, a 46 na osnovnoj razini.
Kada je rijeÄ o hrvatskom jeziku, trendovi se nastavljaju i pokazuju da velika većina hrvatskih maturanata svoj materinji jezik zna tek za ocjenu dobar, a da baÅ¡ nitko nije rijeÅ¡io cijeli ispit i imao prolaznost od 100 posto. Kod ovog ispita vodile su se najveće polemike jer su se uÄenici bunili zbog nekih dvosmislenih pitanja pa su tako na kraju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja odluÄili poniÅ¡titi osam pitanja na obje razine. Na osnovnoj razini iz hrvatskog jezika ove je godine bilo i viÅ¡e onih koji nisu položili, a samo su rijetki dobili ocjenu odliÄan.
UÄenici su na državnoj maturi pokazali i loÅ¡e znanje iz izbornih predmeta, a posebno brine uspjeh iz informatike, Å¡to je, Äini se, prepoznao i premijer Zoran Milanović koji je nedavno tražio da se u Å¡kolama poveća satnica za taj predmet. OvogodiÅ¡nji rezultati pokazuju da viÅ¡e od polovice uÄenika informatiku zna tek za ocjenu dovoljan, a Äak ih 17 posto nije niti proÅ¡lo ispit.
Hrvatski uÄenici, Äini se, nisu dobri ni u psihologiji. Najveći broj njih, Äak 32 posto, dobilo je ocjenu dovoljan, a velika većina – Äak 30 posto! – pala je ispit.
Jedan od zanimljivih podataka je zasigurno rezultat iz vjeronauka, koji pokazuje da Äak osam posto uÄenika nije proÅ¡lo ispit, a 35 posto njih je dobilo trojku.
Jedina svijetla toÄka ovogodiÅ¡nje mature je zapravo engleski jezik, predmet iz kojega su uÄenici dobili dobre ocjene.
– ProÅ¡logodiÅ¡nji rezultati neÅ¡to su bolji nego ovi, ali možemo reći da su ovogodiÅ¡nji na razini prve državne mature. Dijelom je tako jer je dio uÄenika za upis na neke od fakulteta, kao Å¡to su Promet i UÄiteljski, morao polagati ispite na viÅ¡oj razini, primjerice iz matematike – zakljuÄio je ravnatelj NCVVO-a, Goran Sirovatka.