(MZOS.hr) ZaÅ¡to se toliko uÄenika koristi instrukcijama? Nije li matematika u naÅ¡im Å¡kolama preteÅ¡ka? Treba li uÄenicima uopće neÅ¡to viÅ¡e od elementarne matematike? U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta danas je održan drugi u nizu okruglih stolova kojima se pokuÅ¡ava odgovoriti na neke od gorućih pitanja u obrazovnom procesu.
Sve većem broju djece sudjelovanje na formalnoj nastavi nije dovoljno za usvajanje osnovnog znanja iz matematike pa roditelji pribjegavaju koriÅ¡tenju privatnih instrukcija. Istraživanja pokazuju da 56% srednjoÅ¡kolaca pohaÄ‘a dodatne instrukcije, od Äega su 44 – 46% iz matematike, Å¡to ide u prilog općemu miÅ¡ljenju da je matematika najzahtjevniji predmet. No, to nije specifiÄnost hrvatskoga obrazovnog sustava, već globalan problem. Ipak, postoci koriÅ¡tenja takvih usluga pokazuju oÄitu povezanost kvalitete obrazovnog sustava i dodatnih instrukcija.
Raspravu na temu nastave matematike otvorila je pomoćnica ministra Ankica Nježić, a moderirao prof. dr. sc. Neven Budak, savjetnik premijera Zorana Milanovića, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu.
Prvi put na nekoj raspravi struka javno govori o masovnoj pojavi privatnih instrukcija. Nastavnici praktiÄari te struÄnjaci iz podruÄja matematike pokuÅ¡ali su odgovoriti na pitanja: ZaÅ¡to toliko uÄenika ide na instrukcije iz matematike? ZaÅ¡to većina ima negativno stajaliÅ¡te prema matematici? Je li matematika u naÅ¡im Å¡kolama preteÅ¡ka ili samo nije prilagoÄ‘ena uÄeniÄkoj dobi?
“U procesu uÄenja kljuÄan je i emocionalan razvitak djeteta. Kad se pitamo zaÅ¡to toliko srednjoÅ¡kolaca ide na instrukcije iz matematike, odgovor je zato Å¡to to nisu svladali u prvih osam razreda osnovne Å¡kole. I to ne zato Å¡to im je matematika teÅ¡ka, nego zato Å¡to njezin sadržaj nije prilagoÄ‘en razvoju djeÄjeg mozga”, objaÅ¡njava prof. dr. Ivica Kostović s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. “U naÅ¡im kurikulumima lijepo je razraÄ‘eno ono Å¡to uÄenik treba svladati i znati, ali nije razraÄ‘eno kako će uÄenik to nauÄiti, s obzirom na njegov kognitivni i emocionalni razvitak.”
Problem privatnih instrukcija, napominju nastavnici i psiholozi, zapoÄinje nedostatkom komunikacije izmeÄ‘u uÄenika, nastavnika i roditelja. Istraživanja, pak, pokazuju da se instrukcije iz matematike gotovo iskljuÄivo koriste za popravljanje ocjene, Å¡to znaÄi da su za većinu uÄenika matematiÄki programi prezahtjevni. Kada roditelj ne može pomoći, traži instruktora.
“Istražujući ozbiljan problem baziÄnog znanja koje uÄenici steknu, uvidjeli smo da njih preko 33% ne dostiže osnovnu razinu matematiÄke pismenosti”, rekao je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatka. “UÄenicima se matematika Äini nezanimljivom i nemaju motiva uÄiti je. Problem poÄinje veoma rano, Äak 20% uÄenika ide na instrukcije već u osnovnoj Å¡koli.”
Kao osnovni problemi u realizaciji kvalitetne nastave matematike navodi se uÄenje za konaÄnu ocjenu i polaganje državne mature, a ne razumijevanje matematike primjenjivo u svim životnim situacijama. NaglaÅ¡ava se i važnost primjerenog obrazovanja i trajnog usavrÅ¡avanja nastavnika za nove tehnologije i nastavna pomagala, koji bi trebali dopuniti tradicionalne metode predavanja.
Najvažnije je prilagoditi programe uÄenicima i postići da uÄenik shvati kako se nauÄenim gradivom može koristiti u svakidaÅ¡njem životu – složili su se nastavnici, istraživaÄi i ostali struÄnjaci s podruÄja matematike. U daljnjoj planiranoj suradnji zapoÄetoj ovim okruglim stolom oÄekuju se zakljuÄci i prijedlozi kako, kada i Å¡to predavati u nastavi matematike kako bi uÄenik koji je u prvom planu naÅ¡ega obrazovnog sustava imao koristi od usvojenog znanja.