Profesorica sa splitskog Prava: Naši brucoši ne znaju pisati, a ni govoriti hrvatski

(Slobodna Dalmacija) Posljednjih se dana cijela nacija bavila Juditinim prstenom i ribarima na brodu, a državna matura, posebno ispit iz hrvatskoga, joÅ¡ jednom je pokazala svoje brojne slabosti te otvorila niz pitanja. Velika rasprava dala je pritom povod i dr. sc. Mariji Boban, profesorici splitskog Pravnog fakulteta, da javno iznese ono Å¡to posljednjih godina uočava kod svojih brucoÅ¡a. A to je, kaže, upravo nevjerojatno niska razina pismenosti te vrlo loÅ¡e usmeno izražavanje, u kojem se neprestano ponavljaju poÅ¡tapalice, brkaju padeži, nedostaje pravih riječi, ali zato se stalno koriste samoglasnici a i e… Sve to uočava kod brucoÅ¡a Prava, ali i joÅ¡ nekoliko visokoÅ¡kolskih ustanova na kojima radi kao vanjski suradnik.

Nepismeni odlikaši

– Već 12 godina radim na fakultetu, a na Pravnom fakultetu predajem političku ekonomiju studentima prve godine. Primjećujem kako im se smanjuje razina pismenosti, ali i da na fakultet dolaze s vrlo loÅ¡im općim znanjem. Kada sam u okviru jednoga predavanja nedavno upitala studente kada je potpisana znamenita Američka deklaracija o nezavisnosti, od 220 studenata u predavaonici, nitko nije znao odgovor na to pitanje -ističe dr. Boban, koja je odustala i od esejskih kolokvija jer ih, ističe, naprosto nije mogla deÅ¡ifrirati.

-Nisam mogla shvatiti Å¡to studenti uopće piÅ¡u, jer se puno njih uopće ne zna izražavati, pa sam se odlučila za ispite “na zaokruživanje” i “dopisivanje”, te na usmeno ispitivanje. Ono Å¡to me posebno začudi jest kad u indeksu pročitam da puno takvih studenata dolazi iz elitnih splitskih gimnazija, u kojima su imali petice. Naravno, za to su najmanje krivi sami učenici, odnosno studenti, jer sustav od njih stvara “bubalice” koje nisu na prvoj godini fakulteta kadre napisati seminarski rad. Nisu kreativni, pasivno sluÅ¡aju i nisu uopće zainteresirani za timski rad. Zanima ih samo ono Å¡to će biti na ispitu i samo to uče – ističe dr. Marija Boban, koja smatra da su nužne korjenite promjene u obrazovnom sustavu da bi se rijeÅ¡ile ove “jezične barijere” od kojih ne bi smio patiti nijedan akademski obrazovan graÄ‘anin, a pogotovo ne netko tko pretendira biti dobar pravnik, odvjetnik, sudac…

Zastarjeli programi

A da učenici uistinu iz srednjih škola izlaze sa slabim znanjem materinskoga jezika, potvrđuju i njihovi srednjoškolski profesori. Nastava hrvatskog jezika se pretvorila u usvajanje činjenica iz povijesti i teorije književnosti, umjesto da se temelji na razvijanju jezičnih kompetencija. Zbog toga nam i jesu sve lošiji rezultati u PISA istraživanjima, a i profesori su demotivirani. Govori tako Suzana Kačić-Bartulović, profesorica hrvatskoga iz splitske Ekonomsko-birotehničke škole.

Prema njezinu mišljenju, maturanti iz srednjih škola zaista izlaze nepismeniji nego lanjskih godina dobrim dijelom i zbog toga što je satnica hrvatskog jezika smanjena.

– Osim toga, programi su zastarjeli, a lektira je dosadna, neprimjerena, često puna arhaizama, Å¡to djecu “odbija” od čitanja – kaže profesorica Kačić-Bartulović.

Naši učenici loši na testovima PISA-e

Domagoj Babić, v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća učenika, najviÅ¡eg predstavničkog tijela učenika osnovnih i srednjih Å¡kola, smatra da je pravi krivac za svu ovu halabuku oko najspornijeg ispita, onoga iz hrvatskog jezika, obrazovni sustav. SEnD Sustav je koncipiran tako da je pismenost u Hrvatskoj poražavajuća, a naÅ¡i učenici u testovima PISA-e u čitanju s razumijevanjem i pismenosti postižu izrazito loÅ¡e rezultate – ističe Domagoj Babić.