(Vjesnik) Tko bi se nadao da će Marulićeva »Judita« napisana 1501., dakle u doba kada je Split imao jedva dvjestotinjak pismenih, u ova naša vremena dostići toliku važnost i slavu da se, eto, zbog Judite režu glave?
Baš kao i u petom libru djela, pisanom bez pregršta ukrasnih epiteta, a u kome vojskovođa Holoferno poziva Juditu na večeru u svoj šator. Kada nakon četvrtog dana pijani Holoferno napokon zaspi, Judita mu odreže glavu, pa ju stavi – na stravu izbezumljenih građana – na gradske zidine da je vide svi podanici.
Ministar znanosti Željko Jovanović ne namjerava, kaže, tolerirati državnu maturu s pogreškom, a od onoga tko je pogriješio traži odgovornost. Dakle, pad jedne ili više glava.
Prvi čija bi glava, po odgovornoj liniji, trebala pasti, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatka, ne čini se ustrašen (doduše, nije se niti Holoferno pribojavao krhke Judite), pri čemu ministru odgovara da je njegov tim posao oko državne mature odradio dobro, te da se o čitavoj priči podigla prevelika i nepotrebna tenzija.
Bi li Judita trebala ikome stajati glave?
Prošla su vremena kada je papir podnosio svašta. Sada, zahvaljujući Facebooku, elektronička pisamca poprimaju moć sličnu onoj babilonskoga vladara Nabukodonosora II. za osvajanja Sirije i Palestine. Mladi ratnici provode linč projekta državne mature (što je njihovo apsolutno pravo), no šteta što je prije samo nekoliko godina baš tu maturu jednoglasno izglasao Sabor, bez pretjeranih javnih reakcija.
Matura je pritom koncipirana na način na koji jest, a taj je da se drži rastegnutih i napornih nastavnih planova i programa. Rezultat: kakav program – takva matura. Samo, kriviti sustav nije originalan potez što brzo dovodi do cilja, no upozoriti na nelogičnost testnog odgovora po kojem rubin s Juditina prstena može biti crven a i plav, to bi već moglo dati divan odjek u medijima, a potom hitnu istragu i odlučan rezultat.
Ministar tako preko noći prepoznaje bit problema i rješava ga hitnim sazivanjem vikend-ekspertnoga tima za provjeru ispita hrvatskoga jezika koji su par mjeseci prije pisali stručnjaci. Posljedično, stručnjaci provjeravaju stručnjake po nalogu glavnoga stručnjaka (ministra), čije je reagiranje pobuđeno mišljenjem nestručnjaka (grupe maturanata).
Pri čemu ministar zapne na nevjerojatnoj pogrešci, pa prije no što je dočekao sud stručnjaka, odlučuje osuditi maturu s greškom i tražiti krivce. Čemu onda vikend-eksperti?
Ne treba se tomu čuditi. Ako nismo skloni zaboravu, znamo koliko je povjerenstava za izradu prijedloga nacrta zakona osnovano, koliko je ekspertnih timova dosad bilo uključeno u rad Ministarstva znanosti. Od krucijalne strategije razvoja obrazovanja i znanosti, preko više povjerenstava za seksualnost, do situacije nakon prevrtanja školskog autobusa i traženja krivice u šparnom autoprijevozniku. Od mnogih tih ekspertnih timova i povjerenstava do danas nije ostalo baš ništa.
Sklonost reagiranju po nalogu maturanata pokazao je među prvima bivši ministar znanosti Dragan Primorac, nakon što se skupina konzumenata buduće mature digla na prosvjed. Ministar je tada odgodio državnu maturu na godinu dana, a potom se u prvom pisanju ispita priključio maturantima, iznenađujuće dobro riješivši testove, time valjda dajući do znanja da matura ima kvalitetu. Što se dogodilo svega nekoliko godina nakon toga, da se na više od deset pitanja sumnja jer nemaju jedan već više odgovora, teško da se može odgonetnuti vikend-ekspertizom. Ona je tek na tragu najave iz Plana 21, koja je dobro nasmijala prosvjetnu javnost. Na pitanje što će se učiniti s državnom maturom, u predizbornom planu tadašnji pretendenti na vlast odgovorili su: »Uklonit ćemo loše, ostaviti dobro«.
Nevjerojatne li dosljednosti, sada upravo to i rade.