Hrvatski učenici o svom jeziku uče najmanje u Europi

02/06/2012

(Slobodna Dalmacija) Hrvatski učenici imaju jednu od najmanjih satnica materinskoga jezika i književnosti u Europi: dok, primjerice, mali Mađari u prvom razredu osnovne škole svoj jezik uče čak 296 sati godišnje ili 40 posto ukupne satnice, ta je brojka u Hrvatskoj gotovo upola manja i iznosi 175 sati hrvatskoga jezika godišnje ili oko 22,7 posto. Više od nas materinski jezik uče i mali Englezi (24 posto satnice), a primjerice Nizozemci čak imaju fleksibilno vrijeme, to jest prilagođuju satnicu intelektualnim dostignućima djece.

Budući da je u nas obvezna jedino osmogodišnja osnovna škola, naši učenici, ako ne nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje, hrvatski jezik praktički uče samo osam godina, znači do 14. godine života. Irci, Englezi i Nizozemci obvezni su materinski jezik učiti najmanje 11 godina, odnosno do petnaeste godine života u Irskoj te do šesnaeste u Engleskoj i Nizozemskoj.

Porazni podaci

Do tih su poraznih podataka još 2006. godine došli prof. dr. Ante Bežen i mr. Vesna Budinski sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta, kada je struka upozoravala resorno ministarstvo na pogubno smanjenje tjedne satnice hrvatskoga jezika u nižim razredima osnovne škole sa šest na pet sati.

– Ništa se od tada nije promijenilo. Struka godinama upozorava na problem hrvatskoga jezika i njegov položaj u obrazovnom sustavu, kao i njegov tretman u jezičnoj politici koje uopće nema ni u elementarnom obliku – upozorava prof. dr. Ante Bežen, metodičar i pisac školskih udžbenika.

Dok se ovih dana prosipa žuč oko državne mature iz hrvatskoga jezika i koncepta testa, stručnjaci upozoravaju na puno bitnije probleme koji su sada samo eskalirali: uz satnicu, tu je prije svega program hrvatskoga jezika i književnosti u srednjim školama pisan prije 20 godina za pet sati tjedno, a satnica trenutačno iznosi četiri sata tjedno. Tako za potpunu obradu programa nedostaje nevjerojatnih 140 školskih sati. Djeca koja dolaze na fakultete sve su manje pismena:

– Stanje pismenosti vrlo je loše, a tomu je kriva mala satnica, loš program i način rada. Još prilikom izrade Nacionalnog okvirnog kurikuluma predložili smo potpunu izmjenu paradigme učenja, znači manje bubanja podataka, više usvajanja vještina govorenja, slušanja, čitanja i pisanja – poručuje prof. dr. Bežen.

– Ljudi u nas danas jedva znaju sastaviti složenu rečenicu, a nastavimo li ovako, bojim se da neće znati ni jednostavnu. Porazna je i čitanost, a neki od studenata koji upisuju fakultete kao da prethodno nisu ništa radili – kritičan je Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

– Pravimo probleme s Marulićem, a Englezi izvode Shakespearea u originalu, pa čak i Chaucera. Govorimo o teškoćama u hrvatskom pravopisu, a Francuzi Bordo pišu Bordeaux, a Englezi Lester Leicester. Što bi bilo da hrvatski pišemo na taj način? Mi imamo problem s ije, je, č i ć, a oni imaju tri milijuna problema pa čak organiziraju i natjecanja u spellingu, da sad ne tražim hrvatski naziv kojega nema jer Hrvati nemaju taj problem – kaže Domagoj Vidović.

Što je napisao Dostojevski?

– Na fakultet nam dolaze djeca koja ne znaju nabrojati ni jedno djelo Dostojevskog, ne znaju da je “Brezu” napisao Slavko Kolar. Činjenica da je netko maturirao ne znači da poznaje jezik i književnost – smatra naša jezikoslovka prof. dr. Sanda Ham, profesorica na osječkom Filozofskom fakultetu i autorica Školskog pravopisa.

Prema njezinoj ocjeni, najveći problem leži u tome što je program hrvatskoga jezika, osobito u srednjim školama, opsežan i činjenično pretrpan, a udžbenici na razini fakultetskih:

– Pitanje je treba li povećavati satnicu hrvatskoga, jer u tom slučaju nekom je predmetu morate smanjiti. Ali, ne smijemo prihvatiti retoriku da državna matura ne valja, nelogičan je program hrvatskoga i treba ga svesti na razumnu mjeru – poručuje Sanda Ham.

Samo pet sati tjedno
Prema istraživanjima prof. Bežena u petnaest europskih zemalja, ni u jednoj od njih broj sati materinskoga jezika u nižim razredima osnovne škole nije manji od šest sati tjedno, a prosjek je sedam sati.

U nas, pokazuje istraživanje mr. Vesne Budinski, tjedna satnica hrvatskoga jezika u prvom razredu osnovne škole iznosi pet sati, kao i u četvrtom razredu osnovne. U Mađarskoj ona iznosi čak 8,4 školska sata tjedno u prvom razredu te 7,4 sata u četvrtom razredu osnovne, a u Iraca i Engleza nešto više od pet sati tjedno.

Bežen: To je nacionalno pitanje
Pitanje hrvatskoga jezika nije stranačko, nego nacionalno pitanje oko kojega se trebaju usuglasiti sve stranke, ističe prof. dr. Ante Bežen.

– Jezik u obrazovnom sustavu u konfuznom je položaju. U situaciji kada ulazimo u EU treba znati da su oni u obrazovnim kompetencijama upravo kompetencije u materinskom jeziku stavili na prvo mjesto, a mi nemamo takvu politiku – kaže on. Hrvatska, za razliku od Slovenije, Srbije i Makedonije, nema ni poseban zakon o jeziku, a prof. Bežen preporučuje da se materinski jezik postavi kao najozbiljnija društvena tema.

Comments are closed.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne