(Jutarnji list) Ekspertni tim sastavljen od profesora hrvatskog jezika sa sveučilišta i srednjih škola trebao bi zaključiti jesu li maturanti u pravu kad kažu da je ispit bio pretežak, ili je ipak riječ o tome da većina učenika zadane tekstove nije čitala s razumijevanjem.
Rezultati njihove ekspertize trebali bi biti poznati u ponedjeljak, rekli su nam u Ministarstvu, a ministar Željko Jovanović još je ranije obećao da ako se pokaže da su neka pitanja bila sporna, da ih se neće bodovati.
Provođenje ispita
Nakon ovog, još jednog u nizu skandala s provođenjem državne mature, u stručnoj se javnosti sve češće mogu čuti kritike na račun Nacionalnog centra za vrednovanje vanjskog obrazovanja, koje je nadležno za izradu i provođenje ispita.
Ravnatelj zagrebačke Privatne klasične gimnazije, prof. Zlatko Šešelj, smatra da je državna matura model koji je propao i da pothitno treba mijenjati koncepciju.
– Ja sam bio protiv uvođenja mature jer nema nikakve koristi. Govorilo se da se na taj način vrednuju škole, ali sada vidimo da to nije tako. Nekadašnja matura, kakva god bila, izvršavala je svoju funkciju, a danas se ne zna čemu sve ovo služi – vrednovanju škola, učenika ili prijemnim ispitima za fakultet. Državna matura je izgubila svoj smisao, ali sad ju je teško ukinuti. Trebalo bi ozbiljno promisliti o njenom konceptu, a posebice o ispitnim materijalima – kaže Šešelj.
Izbezumljena djeca
Posebno ga čudi što su isti ispiti za strukovne škole i gimnazije, pa je onda jasno da se najviše bune učenici stručnih škola. Trebalo bi, navodi Šešelj, učenicima strukovnih škola omogućiti da imaju ispit sukladan njihovom opsegu rada, a ne da se dogodi da netko iz tehničke škole ne može upisati Fakultet elektrotehnike i računarstva jer nije bio dobar u hrvatskom jeziku.
– Kada je riječ o pismenosti, nije ni čudno što su nam djeca izbezumljena kada imamo svake godine drugačiji pravopis koji nas svakim novim izdanjem čini nepismenijima. Kod nas ima toliko smeća u sustavu koje nikada nije raščišćeno. Državne mature postoje u sustavima gdje je proces otpuštanja loših profesora jednostavniji nego što morate slomiti šibicu, a kod nas ne možete otpustiti profesora i ako pijan dođe na nastavu – smatra Šešelj.
Negativna energija
Dr. sc. Josip Burušić iz Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, smatra kako su problemi oko državne mature postali pravilo, a ne iznimka, i da bi se nešto trebalo promijeniti.
– Izgleda da je državna matura u sadašnjem obliku osuđena da iz godine u godinu puni naslovne stranice medija. Koliko vidim, svake godine se mobilizira prilična količina negativne energije. Siguran sam da to nije bila namjera pri uvođenju državne mature, te da to više nije iznimka, već pravilo. Učenici imaju sigurno potencijal biti sve, samo ne neznalice, stoga je potrebno odgovore na pitanje o valjanosti državne mature potražiti na drugom mjestu – kaže Burušić.
I dr. sc. Stipe Botica s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu slaže se da bi se nešto trebalo promijeniti kod državne mature, a prema njegovu mišljenju, za početak bi se trebalo osloboditi suvišnih formalističkih okvira.
Velike zapreke
– Matura i pitanja na njoj strahovito su formalizirani. Za književnost se gledaju nebitne činjenice. Ako računamo na to da su maturanti zrele osobe, da žele biti intelektualci, onda im ovakva pitanja čine zapreku i prisiljavaju ih da uočavaju nebitne detaljčiće. Umjesto udubljivanja u kvalitetu jezičnog izraza, mi to sve marginaliziramo formalističkim detaljima. Nije ni čudo kada dobijemo studente koji imaju fond površnih znanja i teško odvajaju bitno od nebitnog – ističe Botica.