Ministre, to bi koštalo milijardu kuna; Jovanović: U školu s tablet-računalima

01/03/2012

(Slobodna Dalmacija) Ako želimo da Hrvatska postane zemlja znanja, nužno je napraviti korjenite promjene u sustavu obrazovanja – kazao je ministar Željko Jovanović u ponedjeljak u Vodicama, na skupu o kvaliteti i unapređivanju školstva, kojemu se odazvalo 700 ravnatelja osnovnih škola iz svih dijelova Hrvatske.

Ministar Jovanović je, među ostalim, najavio licenciranje ravnatelja.

– Danas je doista kaotična situacija kod odabira ravnatelja. Nema jasnih i uvjerljivih kriterija na temelju kojih mogu biti izabrani, odnosno reizabrani – naglasio je.

Ističući da škola 21. stoljeća mora imati potpuno drukčiji sadržaj, te da je današnja škola “zakržljala”, a djeca razmišljaju virtualno, ministar je najavio uvođenje novih sadržaja.

– Uvodimo zdravstveni i građanski odgoj, informatiku od prvog razreda osnovne škole. Svjesni smo da su nam djeca preopterećana. Naš cilj nije samo promijeniti sadržaj, nego i način kako se taj sadržaj uči. Ne treba uvijek bubati činjenice, nego djecu treba naučiti kako da razmišljaju. U školi se ne treba učiti za ocjene, već za život. Školske torbe su preteške, a u okviru Ministarstva obrazovanja imamo sjajnu instituciju – CARNET. Već imamo e-dnevnik, a cilj su nam e-udžbenici. Dugoročno nam je cilj da ne bude preteških školskih torbi i da učenici imaju tablet-računala, da udžbenici budu u elektroničkom obliku. Svjesni smo da nam za sve nije dovoljan samo četvorogodišnji mandat da bismo uživali u plodovima svojega rada, ali vjerujemo da ćemo već u četvrtoj godini mandata imati e-škole – kazao je ministar Željko Jovanović.

Iako su naše škole posljednjih godina znatno informatički ojačane, uvođenje novih tehnologija u škole, barem prema najavama aktualne vlasti, ni najmanje neće zastati.

No, kupnja tableta, prevlast elektroničkih udžbenika nad papirnatima i slično, znače značajan financijski teret. Za kupnju tableta samo jednoj generaciji, primjerice, prvašića, kojih se godišnje upiše oko 40 tisuća, netko (država?) ukupno treba osigurati u prosjeku 80 milijuna kuna, a da bi svih 550 tisuća osnovnoškolaca i srednjoškolaca imalo tablet, negdje bi trebalo pronaći više od milijardu kuna.

Naravno, prostom računicom gledano, ne računajući moguće popuste na količinu. Optimistične vizije o e-školi i e-udžbenicima u nakladničkim krugovima, iako ne osporavaju, ipak u skorijoj budućnosti ne vide ozbiljnijom konkurencijom knjizi.

– To je stvar budućnosti. Preko noći, kao ni u jednome mandatu, nije moguće provesti tako velike promjene. Trenutačno nigdje u svijetu papirnati udžbenici nisu u potpunosti isključeni iz nastave, elektronički udžbenik uglavnom je samo pomagalo. Kojom brzinom idemo mi u Hrvatskoj, pokazuje i to što smo dosad uveli tek e-imenik, i to u samo stotinjak škola – kaže Zdenko Ljevak, vlasnik nakladničke kuće “Ljevak”.

Ljevak: Posao će trajati godinama

Procjene govore da je danas samo dva posto knjiga u svijetu prebačeno u elektronički oblik, kaže Zdenko Ljevak. Prosvjetne vlasti podsjeća i da prije uvođenja e-udžbenika treba riješiti pitanje autorskih prava, a to je, kaže, opet posao koji može trajati godinama.

Školska knjiga: Presudnu riječ treba imati struka

U redovima našeg najvećeg nakladnika udžbenika Školske
knjige, koja obuhvaća oko 40 posto tržišta udžbenika,
pozdravljaju uvođenje tehnoloških noviteta u nastavu, no
smatraju kako presudnu riječ u cijelom poslu treba imati
struka.

– To može biti korisno za sve, pod uvjetom da se učini na
propisan i od strane struke osmišljen način, za koji će
unaprijed biti definirani standardi kvalitete – ističe dr.sc. Maja
Brkljačić, direktorica Školskog programa Školske knjige.

Puno toga danas nosi naziv “elektroničkog udžbenika”,
izdanja koja s udžbenicima nemaju veze, kaže ona.

– Vjerujemo da će sve nadležne institucije osigurati, kao
što su to učinile s tiskanim izdanjima, da se jasno i precizno
definira koje standarde sadržaji moraju zadovoljavati da bi se
mogli nazvati elektroničkim udžbenikom. Nove generacije
će sigurno učiti drugačije od sadašnjih i s materijalima koji
su drugačiji od današnjih, a na stručnjacima i autorima je da
osmisle najbolje oblikovane sadržaje koji će biti primjereni i
novim tehnologijama, ali i djeci – kaže ona, dodajući kako će
u tom procesu Školska knjiga sigurno sudjelovati sa svojim
timovima suradnika educiranima za rad u novim medijima.
Iz Školske knjige kažu kako, dok se ne vide konkretni
projekti, nije moguće iznositi nikakve procjene o eventualnim
gubicima koje bi donijelo „otpisivanje“ tiskanih udžbenika.

Comments are closed.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne