(Slobodna Dalmacija) UnatoÄ javnim kampanjama, pompoznim obećanjima, Äak i uvoÄ‘enjima nekih novih pedagoÅ¡kih (preodgojnih) mjera, podaci o nasilju u naÅ¡im osnovnim i srednjim Å¡kolama i dalje su porazni.
Statistika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za proÅ¡lu 2010./2011. Å¡kolsku godinu pokazuje da se broj zabilježenih nasilnih sluÄajeva u Å¡kolama ne smanjuje u odnosu na godinu prije.
Naprotiv, iako je možda rijeÄ o statistiÄki zanemarivoj razlici, ta poÅ¡ast i dalje raste: u osnovnim i srednjim Å¡kolama proÅ¡le je Å¡kolske godine evidentirano 2355 nasilnih dogaÄ‘aja, dok ih je godinu prije bilo 2333.
Već viÄ‘eni “folklor†mladih nasilnika nije izostao ni lani. Tako u osnovnim Å¡kolama i dalje prednjaÄi nasilniÄko ponaÅ¡anje, ukupno 395 sluÄajeva, no, zanimljivo, pri vrhu je i verbalno nasilje, ukupno 221 sluÄaj.
TuÄnjavama, razbojstvima, kraÄ‘ama, prijetnjama, provalama i sliÄnim rabotama treba pridodati kako su meÄ‘u djecom osnovnoÅ¡kolske dobi zabilježena dva samoubojstva, Å¡est sluÄajeva seksualnih delikata, pet sluÄajeva zloporabe opojnih droga te Äetiri sluÄaja neovlaÅ¡tenog posjedovanja vatrenog oružja ili drugih sredstava pogodnih za ozljeÄ‘ivanje.
Ukupno su u osnovnim Å¡kolama evidentirane 174 tjelesne ozljede. Nadležne službe morale su intervenirati 994 puta, od Äega samo policija 279 puta, zdravstvene službe 226 puta, a vatrogasci dva puta.
Zbog nasilja je iz osnovnih Å¡kola iskljuÄeno dvoje uÄenika, 11 ih je premjeÅ¡teno u drugu odgojno-obrazovnu ustanovu, a izreÄeno je 288 ukora te 81 ukor pred iskljuÄenje.
U srednjim Å¡kolama, u kojima je inaÄe upola manje uÄenika nego u osnovnima, broj sluÄajeva fiziÄkog i verbalnog nasilja je izjednaÄen, u obje stavke brojka iznosi 121. Svaku vlast trebao bi zabrinuti podatak da je otkriveno Äak 96 sluÄajeva zloporabe opojnih droga u srednjim Å¡kolama, iako je neslužbeno ta brojka puno veća.
MeÄ‘u srednjoÅ¡kolcima je zabilježeno sedam sluÄajeva seksualnih delikata, Äetiri sluÄaja (samo)ubojstva te Äak 89 sluÄajeva neovlaÅ¡tenog posjedovanja sredstava pogodnih za ozljeÄ‘ivanje.
Mjerodavne službe izvan srednje Å¡kole intervenirale su 426 puta, od Äega policija 171 put, zdravstvene službe 69 puta, a vatrogasci Äetiri puta.
Nasilje je stajalo iskljuÄenja Äak 66 uÄenika, 13 ih je premjeÅ¡teno u drugu odgojno-obrazovnu ustanovu, 188 ih je zaradilo ukor pred iskljuÄenje, a 59 ukor.
Profesor fizike iz Zagreba Dalibor Perković kaže kako je hrvatski kuriozitet odnos pedagoga i inspekcija prema uÄenicima i nastavnicima.
– Iz druge ruke znam neke primjere. Tako je uÄenik nazvao Å¡kolu i rekao da je podmetnuta bomba. Naravno, nastava je prekinuta, svi su izvuÄeni van dok policija nije obavila svoj posao. Bomba nije pronaÄ‘ena, ali uÄenik jest, nakon Äega je slijedilo njegovo iskljuÄenje iz Å¡kole.
Na kraju je inspektor poniÅ¡tio rjeÅ¡enje rekavÅ¡i da je to bio “djetetov krik upomoćâ€. Drugi primjer je uÄenik koji je zapalio Å¡kolski ormar pod satom. Nije mu se dogodilo apsolutno niÅ¡ta iako je ravnatelj neprestano ponavljao kako se “vodi postupakâ€.
Čini mi se da je općeniti problem našeg društva da nasilnici dobivaju više razumijevanja od žrtava.
Pedagog ili psiholog će se koncentrirati na jednog problematiÄnog uÄenika od kojega se “ne smije odustatiâ€, kojega treba “integrirati u zajednicuâ€. MeÄ‘utim, Å¡to je s ostalih trideset uÄenika koji će, zbog toga Å¡to ovaj jedan uporno destruira nastavni proces, biti zakinuti za dio obrazovanja?
Pomoglo bi zapoÅ¡ljavanje dodatnog osoblja u Å¡kolama. Tako je, od problematiÄnog djeteta ne smije se odustati, ali onda neka s njim rade oni koji su struÄni, a ne utrpati ga u ruke nastavniku koji već sada jedva žonglira s joÅ¡ ostalih 30 uÄenika u razredu, kaže Dalibor Perković.
Mišljenja ljudi iz sustava o tome kako iskorijeniti ovaj gorući problem su raznolika.
– Porast nasilja pokazuje da smo podbacili mi odrasli, to je rezultat naÅ¡e neodgovornosti. Nismo nauÄili, a to vidimo, primjerice, i po naÅ¡em Saboru, komunicirati s drugima a da ne ulazimo u konflikte.
Tako ni djeci nismo usadili vjeÅ¡tinu kako miroljubivo rjeÅ¡avati sporove – upozorava psihologinja Marina Trbus iz zagrebaÄke udruge roditelja “Korak po korak†i voditeljica CAP programa prevencije zlostavljanja djece.
Upravo zbog poraznih podataka o nasilju meÄ‘u djecom te Äinjenice da na tom polju godinama stagniramo, ta će udruga u suradnji s UNICEF-om, udrugom CESI te Agencijom za odgoj i obrazovanje, u lipnju održati konferenciju te dogovoriti smjernice kako preventivne programe implementirati u Å¡kole. Programi trebaju dati rezultate najkasnije za tri godine.
– Potreban je sustavan pristup prevenciji nasilja. Programi se mogu provoditi kako kroz najavljeni zdravstveni, tako i graÄ‘anski odgoj. Cilj nam je u djece razvijati socijalne vjeÅ¡tine, dakle komunikaciju bez ulaženja u konflikte – najavljuje Marina Trbus.