(Forum) Profesori, učitelji i znanstvenici mogu biti mirni. Prema najavama iz Vlade, sektor obrazovanja i znanosti bit će jedan od rijetkih koji će izbjeći rezanje. Štoviše, ako se nova vlast bude pridržavala preuzetih obaveza, što je u intervjuu za Forum prije tri tjedna potvrdio i potpredsjednik Vlade Branko Grčić, plaće će im se čak povećati za 2,3 posto. Riječ je o realiziranju sporazuma iz 2006. o “prosvjetnom dodatku” kojim bi se plaća od, primjerice, pet tisuća kuna povećala za stotinjak kuna, što bi proračun koštalo 165 milijuna kuna.
Ovo je posljednje, šesto po redu, usklađivanje plaća. Ako se ispune najave o uvođenju novih predmeta, a spominjali su se građanski i zdravstveni, odnosno spolni odgoj, etika i informatika od prvog razreda, u proračunu će se trebati pronaći dodatni novac. Prvi na redu, kako je rekao ministar zdravlja Rajko Ostojić, je seksualni odgoj. Međutim, za jedan sat tjedno novog predmeta potrebno je 750 dodatnih radnih mjesta i 100 milijuna kuna troška iz državnog proračuna. Osim toga, nastao bi problem s P postojećim kadrom budući da bi time dio predavača izgubio satnicu, dio njih i radna mjesta. Učitelji i profesori su ionako potplaćeni, pa se krpaju s instrukcijama, rade u lošim uvjetima. Od nekadašnjeg ugleda nije im puno ostalo, a sve su češće suočeni i s učeničkim nasiljem te pritiskom roditelja, što ima za posljedicu neujednačeno ocjenjivanje i rast odlikaša u pojedinim školama. Željko Stipić iz Sindikata Preporod kaže da je stanje u obrazovnom sektoru teško i da je nužno temeljito pospremanje. –
Naša očekivanja od nove Vlade nisu mala i zato nećemo pristati na mijenjanje radi mijenjanja nego tražimo osmišljenu reformu budući da o njenoj dinamici i sadržaju ovisi budućnost Hrvatske – kaže Stipić. S njim se slaže i Vilim Ribić, čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji se također zalaže za reformu koja bi omogućila točan uvid u trošenje novca. U Ministarstvu su suzdržani do donošenja novog proračuna, ali tvrde da obrazovanje i znanost ne mogu biti predmet nikakvih rezova, jer se samo ulaganjem u taj sektor može ubrzati gospodarski rast Hrvatske.
Nadaju se da ovaj stav podržava i premijer Zoran Milanović. Problem je, međutim, što čak 85 posto proračuna resornog Ministarstva ide na plaće koje su, ističe se, već sada 10 do 15 posto ispod državnog prosjeka pa tu nema prostora za nove uštede. – U preostalih 15 posto proračunskog novca koji je predviđen za projekte i investicije, također nema mjesta za rezove. Ono što je nužno je bolja i transparentnija raspodjela tako ograničenih resursa. Ministarstvo će se zbog toga boriti za više novca koji će se transparentnije i efikasnije trošiti – kaže naš izvor.