U školama veće plaće, ali manje novca za nastavu

(Forum) Profesori, učitelji i znanstvenici mogu biti mirni. Prema najavama iz Vlade, sektor obrazovanja i znanosti bit će jedan od rijetkih koji će izbjeći rezanje. Štoviše, ako se nova vlast bude pridržavala preuzetih obaveza, što je u intervjuu za Forum prije tri tjedna potvrdio i potpredsjednik Vlade Branko Grčić, plaće će im se čak povećati za 2,3 posto. Riječ je o realiziranju sporazuma iz 2006. o “prosvjetnom dodatku” kojim bi se plaća od, primjerice, pet tisuća kuna povećala za stotinjak kuna, što bi proračun koštalo 165 milijuna kuna.

Ovo je posljednje, Å¡esto po redu, usklaÄ‘ivanje plaća. Ako se ispune najave o uvoÄ‘enju novih predmeta, a spominjali su se graÄ‘anski i zdravstveni, odnosno spolni odgoj, etika i informatika od prvog razreda, u proračunu će se trebati pronaći dodatni novac. Prvi na redu, kako je rekao ministar zdravlja Rajko Ostojić, je seksualni odgoj. MeÄ‘utim, za jedan sat tjedno novog predmeta potrebno je 750 dodatnih radnih mjesta i 100 milijuna kuna troÅ¡ka iz državnog proračuna. Osim toga, nastao bi problem s P postojećim kadrom budući da bi time dio predavača izgubio satnicu, dio njih i radna mjesta. Učitelji i profesori su ionako potplaćeni, pa se krpaju s instrukcijama, rade u loÅ¡im uvjetima. Od nekadaÅ¡njeg ugleda nije im puno ostalo, a sve su češće suočeni i s učeničkim nasiljem te pritiskom roditelja, Å¡to ima za posljedicu neujednačeno ocjenjivanje i rast odlikaÅ¡a u pojedinim Å¡kolama. Željko Stipić iz Sindikata Preporod kaže da je stanje u obrazovnom sektoru teÅ¡ko i da je nužno temeljito pospremanje. –

NaÅ¡a očekivanja od nove Vlade nisu mala i zato nećemo pristati na mijenjanje radi mijenjanja nego tražimo osmiÅ¡ljenu reformu budući da o njenoj dinamici i sadržaju ovisi budućnost Hrvatske – kaže Stipić. S njim se slaže i Vilim Ribić, čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji se takoÄ‘er zalaže za reformu koja bi omogućila točan uvid u troÅ¡enje novca. U Ministarstvu su suzdržani do donoÅ¡enja novog proračuna, ali tvrde da obrazovanje i znanost ne mogu biti predmet nikakvih rezova, jer se samo ulaganjem u taj sektor može ubrzati gospodarski rast Hrvatske.

Nadaju se da ovaj stav podržava i premijer Zoran Milanović. Problem je, meÄ‘utim, Å¡to čak 85 posto proračuna resornog Ministarstva ide na plaće koje su, ističe se, već sada 10 do 15 posto ispod državnog prosjeka pa tu nema prostora za nove uÅ¡tede. – U preostalih 15 posto proračunskog novca koji je predviÄ‘en za projekte i investicije, takoÄ‘er nema mjesta za rezove. Ono Å¡to je nužno je bolja i transparentnija raspodjela tako ograničenih resursa. Ministarstvo će se zbog toga boriti za viÅ¡e novca koji će se transparentnije i efikasnije troÅ¡iti – kaže naÅ¡ izvor.