(N1) Gošća specijalnoga programa N1 bila je Jasminka Buljan Culej, načelnica Istraživačko-razvojnog odjela Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koja je komentirala rezultate PISA istraživanja, koje je objavljeno u utorak.
Buljan Culej za N1 je istaknula da se ne slaže s napisima da se radi o poraznim rezultatima istraživanja. “Rezultati nisu porazni, dobili smo uvid u stanje”, rekla je Buljan Culej.
“U čitalačkoj pismenosti postigli smo izvanprosječne rezultate. Naši učenici su u odnosu na početak 2006. godine, kad je počela provedba PISA istraživanja, postigli statistički značajno bolje rezultate, kojime su ispunili očekivanja uspješnosti. U obrazovanju se ne mogu brzo dobiti rezultati. Tu se promjene vide svakih sedam do deset godina. Čitalačka pismenost je temeljna pismenost i kompetencija za usvajanje svih drugh vještina i znanja. A imamo i duplo veći broj učenika na najvišim razinama znanja”, kazala je Buljan Culej.
Objasnila je da se Hrvatska prema tim rezultatima može usporediti s Italijom i Austrijom, zemljama koje su bolje smještene na ljestvici OECD-ovog istraživanja.
Osim toga, Hrvatka je po broju učenika koji pohađaju strukovno obrazovanje prva i po PISA istraživanju, kao i u Europskoj uniji. Naime, gotovo 70 posto učenika u Hrvatskoj pohađa strukovno obrazovanje. “To nam je prednost. Uvijek se ističe kao prednost da Hrvatska ima veliki broj učenika u srednjem strukovnom obrazovanju”, kazala je Buljan Culej, dodavši da je poteškoća to što nisu sve škole jednako opremljene, da, primjerice, nemaju jednako dobre laboratorije. “To je sve skupo, ne događa se preko noći. Potrebne su analize da se vidi u čemu smo dobri, a što možemo unaprijediti”, rekla je Buljan Culej.
Dotaknuvši se i provedbe Cjelovite kurikularne reforme, Buljan Culej je istaknula da STEM područje nije dovoljno zastupljeno u njezinu prijedlogu. “Nužnost je unaprijediti taj dio kurikuluma, jer nam je to budućnost. Budućnost su nam djeca koja mogu kreirati dodane vrijednosti u području medicine, tehnologija. Za to im treba podrška i škole i roditelja, jer su učenici koji imaju tu potporu uspješniji. Moramo nastojati unaprijediti nastavu matematike, koja nam je problem”, rekla je Buljan Culej.
Kad je u pitanju uplitanje politike u provedbu kurikularne reforme, Buljan Culej je istaknula da se, što se tiče obrazovanja, bez politike ne može razmišljati, ali da to treba biti politika koja je temeljena na činjenicama, jer ona može biti pokretač. “Kurikularna reforma nije zaustavljena. Ona je u procesu kad se trebaju donijeti odluke u kojem smjeru dalje krenuti. Treba najprije pitati stručnjake, utemeljiti na rezultatima istraživanja koji su nam dostupni i onda donijeti strateške ciljeve u kojem smjeru ta kurikularna reforma treba ići. Veliki kurikularni zahvati koji se tiču svih predmeta na svim razunama ne tiču se uspjeha. Pristup koji dovodi do uspjeha je postupno unapređenje pojedinih predmeta”, rekla je Buljan Culej.
Istaknula je da je Hrvatska među zemljama s najkvalitetnijim učiteljskim kadro u Europi. “Hrvatska ima vrlo obrazovane i vrlo motivirane učitelje. Naši učitelji su u vrhu u Europi i vrlo su motivirani za rad i uspjeh”, rekla je Buljan Culej.
Objasnila je i koji je najbolji put za unapređenje obrazovnog sustava. “Pravi put za unapređenje srednjeg strukovnog obrazovanja jest uskladiti obrazovanje s tržištem rada”, rekla je Buljan Culej, dodavši da se to ne tiče samo srednjeg, nego i visokog, fakultetskog obrazovanja.
Mislim da bi bilo zanimljivo napraviti analizu koji su to od naših učenika “slučajno” odabrani za PISA ispitivanja. Prije desetak godina svjedočio sam da su nakon predtestiranja provedenog otprilike mjesec dana nakon početka 1. polugodišta u cijeloj generaciji mojih tadašnjih učenika 1. r. gimnazije, na vlastito zaprepaštenje, početkom 2. polugodišta, odabrana je otprilike trećina njih, odreda sve negativni na polugodištu i koja dvojka. Nijedan od njih nije imao tri ili višu ocjenu na polugodištu. U zbornici matematičari tvrde isto. Po Gaussu je trebalo najviše biti trojki, podjednako dvica i četvorki,jedinica i petica. Volio bih čuti i iskustva ostalih kolegica i kolega vezana uz prosjek učenika koji su sudjelovali u PISA provjerama.