Osmaši prolaze s 4 ili 5, a test pokazao da znaju tek za 2 ili 3

(Jutarnji list) Iako ih je 76 posto sedmi razred prošlo s vrlo dobrim ili odličnim uspjehom, učenici osmih razreda u gotovo 50 posto slučajeva dostižu tek osnovnu razinu znanja iz hrvatskog jezika, engleskog i fizike.

Vulgarizmi u eseju

Pritom je u školama više onih koji ne dosežu niti osnovnu razinu znanja (oko 13 posto) nego onih u naprednoj kategoriji (oko 6,5 posto).

Rezultati prvih nacionalnih standardiziranih ispita provedenih u organizaciji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) među 15.209 učenika iz 426 osnovnih škola Hrvatske pokazuju da je, ovisno o predmetu, većina učenika na osnovnoj razini znanja, a između 31 i 35 posto učenika na srednjoj razini. Testirano im je znanje sedmoga razreda i prvog polugodišta osmoga iz četiri predmeta, a zanimljivo je da su najbolje rezultate pokazali iz povijesti, gdje im sličan postotak postiže osnovnu i srednju razinu znanja.

Znanjem povijesti njih 8,54 posto svrstalo se u naprednu razinu (više no u ostala tri predmeta), a ujedno ih je najmanje ušlo u kategoriju ispod osnovne razine znanja – samo oko tri posto. Da svi učenici nisu ozbiljno pristupili polaganju testova za koje ne dobivaju “prave” ocjene, pokazuje podatak da je među testovima iz eseja u hrvatskome jeziku bilo i primjera predaje praznoga papira, nečitkoga rukopisa i navođenja vulgarizama.

Prema rezultatima, učenici imaju lošije znanje iz materinskog i engleskog jezika koje uče od prvog osnovne, nego iz povijesti i fizike, predmeta koje dobivaju od petog, odnosno sedmog osnovne.

Bolji na kontinentu

– Sve ovo nam govori da ocjene očito nisu pravo mjerilo uspjeha, što nije neka novost, ali što je puno gore govori nam i to da trošimo jako puno vremena u školi za razmjerno slabe rezultate – komentira profesor Neven Budak, voditelj ključne nacionalne Strategije obrazovanja, znanosti i strategije. Nije mu jednostavno zaključiti zašto se znanja učenika pokazuju nešto boljima u slučaju povijesti i fizike. Moguće je, kaže, da je u pitanju kombinacija razloga – od kvalitete poučavanja i adekvatnijih udžbenika, do razine zahtjevnosti samih ispita.

Prvi standardizirani ispiti, provedeni u ožujku prošle godine, pokazali su da učenice u prosjeku postižu bolje rezultate od učenika na ispitima ih hrvatskog i engleskog jezika, dok su učenici u prosjeku bolji u povijesti. Podjednaka znanja pokazuju iz fizike. Očite su i razlike u uspješnosti s obzirom na regiju: prosječan učenik iz sjeverozapadne Hrvatske postiže statistički ima znatno bolje rezultate na ispitu od učenika iz središnje, istočne i jadranske Hrvatske.

Nacionalni centar projekt standardiziranih ispita i njegovu provedbu razvijao je tri godine s brojnim stručnjacima, a Neven Budak ovaj oblik ispita smatra izuzetno važnim elementom vanjskog vrednovanja škola jer omogućuje ujednačeno ocjenjivanje rada škola i nastavnika.

– Zahvaljujući njima moći će se raditi na unapređenju tamo gdje se pokaže da obrazovni sustav zakazuje – smatra Budak.

Banka ispita

Za izradu sljedeće verzije standardiziranih ispita bit će, prema procijeni Centra, potrebno dvije i pol godine, no Budak se nada ubrzanju postupka, s obzirom na njihovu važnost za uspjeh kurikularne reforme. U planu je i ubrzanje izrade nacionalne banke ispita, projekta koji, prema riječima Maje Jukić, ravnateljice Centra, stoji oko 11 milijuna eura.

U Centru napominju da uvođenje standardiziranih ispita u obrazovni sustav ne znači uvođenje male mature, procijenjene ispitom visokog rizika.