(Večernji list) Nova reformirana škola u Hrvatskoj trebala bi zaživjeti u školskoj 2020./21. godini. Od tada osnovna bi škola trebala trajati devet godina. Više neće biti općeg uspjeha ni u osnovnoj ni u srednjoj školi, a u prva dva razreda neće biti brojčanih ocjena uopće. Uvest će se fleksibilna satnica što znači da će se satnica predmeta definirati na godišnjoj razini, a u kojem će razdoblju odraditi satnicu pojedinog predmeta, odlučivat će njegovi nastavnici i ravnatelji škola. Produljit će se nastavna godina za tjedan ili dva s tim što će se u tim dodatnim danima organizirati projektna nastava.
Nacionalni ispiti
Precizirat će se koja znanja i vještine učenici moraju imati nakon nekog razreda. Uvest će se nacionalni ispiti kojima će se na određenom broju učenika provjeravati pismenost iz različitih područja, jezičnog, prirodoslovno-matematičkog i sl. Gimnazije će doživjeti promjene. Najvažnije je da će se u općim gimnazijama učenici nakon drugog razreda opredjeljivati za module iz tri područja – prirodoslovno-matematičkog, društveno-humanističkog i umjetničkog. Module će izabrati u skladu s onim što će im biti važno za nastavak studija, a još dva sata tjedno imat će da izaberu nešto što žele dodatno učiti. Zanimljivo je da će svaka opća gimnazija moći sama odlučiti hoće li učenicima nuditi sve module ili samo neke i tako se profilirati u prirodoslovnom ili humanističkom smjeru. Ono što je mnogima sada nezamislivo učenici trećeg razreda moći će, ako žele, slušati predmete iz četvrtog razreda. Državna će se matura mijenjati, ali najvjerojatnije tek 2023./24. školske godine.
Strukovne škole imat će od 20 do 80 posto praktične nastave, učenici će u prvom razredu upisati sektor, a tek u trećem svoje zanimanje. Sve to jučer je javnosti predstavio voditelj kurikularne reforme dr. Boris Jokić. Novi kurikulumi u 60 škola, 48 osnovnih i 12 srednjih, eksperimentalno će se uvesti sljedeće 2016./17. školske godine., a u 2017./18. uvest će se u prve, treće, pete i samo za biologiju, kemiju i fiziku u sedme razrede te u prve razrede srednjih škola. Tada će se ukinuti brojčane ocjene za prva dva razreda osnovne škole i početi ukidanje općeg uspjeha.
Reforme čvršće od Mosta
– Zamišljeno je da promjene idu postupno – objasnio je Jokić naglašavajući da je reforma nacionalni projekt i da bi ga morala podržati nova vlada.
– Više je usmjeren rastu od Hrvatske raste, domoljubniji je od Domoljubne koalicije, tvrđi od ORaH-a te sigurniji i čvršći od Mosta – kazao je Jokić. Ministar Vedran Mornar zamjera svima koji inzistiraju na rezanju.
– Nas je 300 zaposlenih u Ministarstvu i, ako bi otpustili sto ljudi, uštedjeli bi osam milijuna kuna godišnje što bi zaposlenima u sustavu bilo dovoljno za jednu kavu i to u jeftinijem kafiću – zaključio je.
Voditelj Strategije obrazovanja prof. dr. Neven Budak dodao je da imaju jamstva kako će se s reformom nastaviti bez obzira na to koja politička opcija bude na vlasti.
– Ovo je projekt od nacionalnog interesa, mora se provoditi kroz iduće mandate, a tek za 20 godina znat ćemo jesmo li na pravom putu – kazao je Budak.
Osnovna škola trajat će devet godina
2016.-2017.
U toj školskoj godini novi kurikulumi uvest će se u 48 osnovnih škola i 12 srednjih škola. Iz pet regija odabrat će se po 12 škola.2017.-2018.
Novi kurikulumi uvest će se u prve, treće, pete i za biologiju, kemiju i fiziku u sedme razrede OŠ te u prve razrede srednjih škola.
2020.-2021.
Krenut će potpuno reformirana škola, osnovna škola trajat će devet godina. Ni u osnovnim ni u srednjim školama više neće biti općeg uspjeha.
Licenciranje ravnatelja? Ograničavanje mandata na max.dva? Odstranjivanje politike iz školskih odbora? Naravno da ne, previše je uvaženih koji bi se našli ugroženi.
Jedino pozitivno u navedenim mjerama jest mogućnost izbora programa u gimnazijama. Nedovoljno za pozitivnu ocjenu te nazovi – reforme!
A glede ovih 300 uhljubljenih trudbenika od kojih bi trebalo otpustiti sto – tu je najmanje važna suma koja bi se uštedjela. Duhovno zadovoljstvo i blaženstvo koje bi osjetili zaposleni u sektoru daleko je važnije!
Ni suma ni blaženstvo, nego manja šteta koju rade. Kad imate 300 štetočina, ako ih otpustite 100, onda je šteta koju rade nakon toga 33% manja.
To stoji pod pretpostavkom da svi oni nešto rade. Međutim, velik dio njih ne radi ništa, pa ni štetu. Ta sedamdeset i nešto ih ima samo u tajništvu!!!
nisu svi zaposleni u ministarstvu neradnici i uhljebi. i tamo ima vrijednih i sposobnih. meni se ipak čini da će se reforma svesti na novo birokratsko opterećenje učitelja jer se uz brojčane ocjene planira uvesti ponovo i opisne. kao da to nismo imali i kao da se to već jednom nije pokazalo kao besmisleno.
Kako se ima love za kurikulume, a u nekim školama pada strop..a i državna blagajna je na rubu bankrota 😀 ??