(Index.hr) Azijske zemlje vodeće su na listi uspješnih obrazovanih sustava, Hrvatska se nalazi na 36. mjestu, a na začelju su školarci iz Afrike, pokazalo je najnovije istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj čije rezultate u srijedu prenosi BBC.
Prvih pet mjesta na listi kvalitetnog školstva zauzimaju azijske zemlje – Singapur, Hong Kong, Južna Koreja, Japan i Tajvan. Tek tada dolaze europske zemlje Finska, Estonija, Švicarska i Nizozemska, a prvih deset zaključuje Kanada.
Istraživanje je temeljeno na rezultatima testova iz matematike i prirodnih znanosti i OECD tvrdi da je širi pokazatelj globalne mape obrazovnih standarda od PISA testiranja koja se fokusiraju uglavnom na industrijalizirane zemlje. Njime je bilo obuhvaćeno 76 svjetskih zemalja.
Hrvatska je zauzela 36. mjesto, ispred Slovačke, Ukrajine, Izraela, Grčke, Turske, Bugarske i Rumunjske. Od susjednih zemalja Slovenija je na 18. mjestu, Italija je 28., Mađarska 32., Srbija 42., Crna Gora 56.
Tablica pokazuje probleme u američkom obrazovanju koje dijeli 28. mjesto s Italijom i posebno u Švedskoj, koja je prošli tjedan dobila i upozorenje OECD-a zbog ozbiljnih problema u obrazovanom sustavu. Švedska se nalazi na 35. mjestu, jednom ispred Hrvatske.
Rezultati istraživanja bit će predstavljeni na Svjetskom forumu o obrazovanju u Južnoj Koreji idući tjedan.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kaže da su usporedbe utemeljene na testovima provedenima u 76 zemalja te da one jasno pokazuju vezu između obrazovanja i ekonomskog rasta.
“Ovo je prvi puta da imamo zaista globalnu sliku kvalitete obrazovanja”, kazao je direktor za obrazovanje OECD-a Andreas Schleicher.
“Ideja je bila dati mogućnost zemljama, bogatima i siromašnima, da se usporede s onima koje vode na listi obrazovanja, otkriju svoje prednosti i slabosti i vide kakve su dugoročne ekonomske koristi od poboljšanja kvalitete obrazovanja”, rekao je.
“Ako odete u azijski razred, susrest ćete učitelje koji očekuju od svakog učenika da uspije. Tu ima mnogo strogosti, puno usredotočenosti i zajedništva”, kaže Schleicher. “Te zemlje su vrlo dobre i u privlačenju najboljih profesora”, kaže on.
Izvješće koje je objavio OECD, a sastavili su ga Eric Hanushek sa Stanforda i Ludger Woessmann s muenchenskog sveučilišta, naglašava da se obrazovnim standardom može predvidjeti koliko će bogatstva zemlja stvoriti u dužem razdoblju.
“Slabe obrazovne politike i prakse .. ostavljaju zemlje u permanentnom stanju recesije”, kaže izvješće.
Poboljšanje obrazovanja stvorilo bi “fantastične dugoročne ekonomske dobitke”, kaže Schleicher.
Kada bi primjerice Gana, najlošije rangirana zemlja, postigla da svi njezini 15-godišnjaci usvoje bazične obrazovne vještine, njezin bi sadašnji BDP narastao 38 puta i to u životnom vijeku današnje mladeži.
Usporedbe radi:
http://nastavnici.org/2014/09/08/izvjesce-o-stanju-obrazovanja-u-republici-hrvatskoj/
Neka, neka tako i treba. Znanje.
A kod nas nesposobnost, neprofesionalnost, nezainteresiranost, korupcija i politizacija! Dijeli iz vreće pa kako komu drago http://www.24sata.hr/politika/ministar-mornar-je-bez-pokrica-hoo-u-isplatio-2549-mil-kuna-418990
https://www.index.hr/vijesti/clanak/ministar-mornar-opet-u-sredistu-afere-vlastitoj-udruzi-htio-dodijeliti-milijune/818370.aspx
Nismo još čuli što je rekao i kazao njegov PR o tome.
Ima li gdje kakav učitelj da ga zamijeni i već napravi nešto od toga školstva?
Jer svaka vreće ima dno! A rezultati rada su vidljivi, očiti!
Nema svaka vreća dno. Iz ove vreće se može uzimati beskonačno, a moderna civilizacija je omogućila da se svi dugovi prebace na unuke.
“Ako odete u azijski razred, tu ima mnogo strogosti…”
Vrlo znakovito – znači li to da azijski školarci ne bacaju stolce kroz prozor i ne nose bušilice u škole?
Ili ta strogost možda znači da ministri koji krše zakone više nisu ministri?
Ili, da svatko, od ravnatelja do čistačice, odgovara za svoj rad i snosi posljedice?
Ili, pak, da o obrazovnom sustavu odlučuju oni koji nešto i znaju o tome, umjesto stranačkih parazita?
Ili ništa od navedenog, nego su Azijati na prvim mjestima eto, tako, hirom sudbine?
Ako odete u azijski razred, susrest ćete učitelje koji očekuju od svakog učenika da uspije.
Ne znam da li je ovo za Aziju istina, ali meni je ovo ideal osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, čak visokog školstva – ići na to da se prosjek poboljša, a ne da se svijećom traže genijalci, a kod nas nikad nije vijest dobar prosjek, uvijek su to neke mlade nade, individue koje iščezavaju do svoje tridesete godine. Uvijek imamo vrhunske mlade glazbenike koji su osvajali nagrade posvuda, mlade matematičare koji idu na sva moguća međunarodna natjecanja, ekipu koja je bila na razmjeni studenata u Virginiji, otvorile su im se oči, pa sad pljuje po svom matičnom fakultetu, start up-ove koji počivaju na nekom kupljenom kontejneru u Kini i sad će sa svojom genijalnom idejom (intelektualni kapital) i atraktivnom prezentacijom pokoriti tržište… Na Novoj TV je išao onaj prilog ”Bolja Hrvatska”, tamo se uvijek dalo naći tih idiotarija. Te se priče stalno forsiraju, nikad ništa o nekoj firmi, manjoj, koja je tijekom svog djelovanja prošla kroz tisuće turbulencija i u kojoj su barem dva zaposlenika uz redovitu plaću dočekala mirovinu.
Kada kažemo za nekoga da je prosječan, kod nas to redovito ima negativnu konotaciju, kao da je osuđen na neko životarenje. Prvo to treba promijeniti, a uz malograđanštinu kojom smo okruženi ići će to malo teže.
tajna uspjeha azijaca je u tome što oni vrlo rano detektiraju nadarene, selekcioniraju ih i na to nadograđuju ogromnu količinu rada. selekcioniraju i učitelje i s najboljima rade najbolji. najbolji nakon toga zauzimaju vodeće pozicije u društvu. kod nas kolega, ispodprosječni preko stranačkih i inih veza zauzimaju vodeće pozicije a tome kumujemo i mi poklanjanjem ocjena, uprosječivanjem najboljih, šutnjom, oportunizmom i ovakvim stavovima. prosječna djeca nemaju nikakvu negativnu konotaciju. oni su samo lošiji od onih najboljih i to treba prihvatiti.
U aziji strogost, u nas bezgranična sloboda učenika i roditelja da sjede na glavi učitelja.
Svaka sloboda ima lice i naličje, mogućnosti izbora su velike. Negativne dakako, pozitivne malo… Daš slobodu izbora, a ono naš glavni nije znao da ima udrugu kojoj on ravna pa će toj udruzi ponuditi šaku kuna i zlatica… To je sloboda.
A zvi podanici radite, a nećmo vam platiti, zašto bi pa nema se!!!
A mladi azijci neka uče i trebaju, možemo ih služiti!