Ima li kraja napadima na škole?

Posljednjih dana nastavne godine 2020./2021. mediji su izvještavali o nemilom događaju u kojemu je nastavnica jedne zadarske srednje škole zatražila liječničku pomoć jer joj je netko u vodu za piće ulio dezinficijens.

Ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuchs, u maniri pravog majstora, incident je karakterizirao kao nestašluk.

Bio je kraj nastavne godine, tenzije su visoke i kad je staro normalno, a još više u pandemijskim vremenima. Dobro je poznato da krajem nastavne godine počinje sezona lova na svako prosvjetarsko čeljade, ipak treba izvući što veće ocjene, ili  pak grebanjem ključevima po autu, bušenjem guma, možda i pokojim fizičkim nasrtajem, izraziti nezadovoljstvo zaključnom ocjenom.

Prema Kaznenom zakonu,, članak 87, stavak 3,  odgojno-obrazovni djelatnici službene su osobe. No, ni to ne sprječava pojedince koji silom žele izboriti neka svoja prava, da na te iste službene osobe nasrnu. Svjedočili smo tako da je u petak 10. rujna u osnovnu školu u Krapinskim Toplicama silom ušla skupina ljudi. U srijedu, 15. rujna, u osnovnu školu u zagrebačkom Savskojm Gaju alkoholizirani pojedinac na roditeljskom je sastanku pred učiteljicu u stol zabio nož. Neki mediji ističu da je riječ o džepnom nožiću, kao da se njime nekomu ne mogu zadati ozbiljnije ozljede. Iz naše perspektive djeluje kao da se stvarno trude umanjiti težinu incidenta.  Kako je upao s nožem na roditeljski sastanak, mogao je upasti i u neki razred za vrijeme nastave, pred djecu. A među djecom zacijelo nema pripadnika ATJ Lučko da izgrednika primire dok ne dođe policija.

Sredina je drugog tjedna nastavne godine 2021./2022. i ako se ovakve stvari zbivaju sada, što će se tek zbivati oko 20. lipnja 2022.?

Premijer je preporučio angažiranje zaštitara u školskim ustanovama. Premijer očito namjerava školama na raspolaganje staviti i dodatna financijska sredstva za tu mjeru. Ne bi li bilo jednostavnije, jeftinije i poučnije da policija i pravosuđe odrade svoj dio posla? Zakonski okvir za to postoji, potrebno je samo malo dobre volje. Sprečavaju li se prometne nesreće stavljanjem zaštitara kao suvozača u svako vozilo, ili sankcioniranjem prometnih prekršaja i naplaćivanjem kazni prekršiteljima? 

Još u prosincu 2018. prosvjedni skup u Zagrebu tražio je sigurne škole, sigurne za učenike i sve djelatnike škole. Traženja su rezultirala nakaradnim pravilnikom o sprječavanju nasilja (kojemu, uzgred budi rečeno, nitko nije mogao zapamtiti ime jer je naziv sadržavao 26 riječi) i već prije obećavanim statusom službene osobe. Pravilnik nije preživio javno savjetovanje.

A status službene osobe?

Sve dok nasrtaji na školske ustanove i njihove djelatnike ne podlegnu ozbiljnim sankcijama, status službene osobe možemo zataknuti za šešir.

Ipak, ako država ignorira svoje obaveze, kad resorno ministarstvo ne štiti ni djecu ni djelatnike škola, kad umanjuje ozbiljnost napada, postoji mogućnost privatne tužbe. Ako netko jednom sudski za ovakav napad dobije kaznenu, a ne prekršajnu mjeru, možda će drugi ipak dvaput razmisliti prije nego krenu biranim asortimanom oruđa i oružja jurišati na škole, njihove učenike i djelatnike.

Podijelite ovo

Podijelite ovaj članak sa svojim prijateljima!