Piše: Damir Belavić
Problem je sustavu, a malo i u mentalitetu.
Osobni osvrt na komentare raznih portala o PISA rezultatima.
Po mom miÅ¡ljenu za konstantno ispodprosjeÄne rezultate nisu baÅ¡ krivi uÄitelji koji sada, kako mediji piÅ¡u, bezobrazno traže poviÅ¡icu, a rade isto loÅ¡e kao i prije.
Tužno je to Å¡to nas mediji tako gledaju i tužno je Å¡to smo prema izjavi premijera mi sustav za Äuvanje djece, jer: “..roditelji ne znaju kuda će s djecom…”.
Da obrazložim zaÅ¡to mislim da je ovdje sustav zakazao, a ne naÅ¡i kreativni i entuzijastiÄni uÄitelji.
Kao uÄitelj matematike u OÅ Ludina s nekoliko godina iskustva u Erasmus projektima imao sam prilike boraviti u Å¡kolama u Finskoj, Estoniji, Å vedskoj, ÄŒeÅ¡koj te sam u svibnju ove godine proveo tjedan dana u Å¡koli u Dublinu u Irskoj. Pa se nadam da će to osobno iskustvo ipak pridonijeti ozbiljnijem shvaćanju mojih razmiÅ¡ljanja. I vidimo da su te zemlje postigle vrlo dobar rezultat na PISA testovima.
ZAÅ TO SUSTAV? – 1 – (broj predmeta i izbornih predmeta za uÄenike)
Jesmo li se zapitali koliko predmeta slušaju naši 14 i 15 godišnjaci i zašto je to važno?
Dakle, kod nas u 8. razredu ukoliko uÄenik izabere vjeronauk i informatiku, a to je gotovo pravilo, ima 14 predmeta, a joÅ¡ uz neki dodatni strani jezik to je 15 predmeta. Isto toliko ima i u općoj gimnaziji u prvom razredu.
U Irskoj uÄenici imaju 5 (ili 6) obaveznih predmeta (engleski, irski, matematika, znanost, jedan od stranih jezika, njemaÄki, francuski, Å¡panjolski i tjelesni)… Ostala Äetiri uÄenici BIRAJU od ponuÄ‘enih 26 predmeta (Dakle od domaćinstva, biznisa, geografije, neÅ¡to kao tehniÄke kulture, glazbe i joÅ¡ pun toga … link u komentaru). Kada sam pitao maturante jel i oni imaju 10 ili 9 predmeta, samo su se nasmijali i rekli da samo neki nadobudni maturanti imaju 8 predmeta, a da oni imaju 7. Hm, … za zamisliti se i zapitati koliko naÅ¡i maturanti u gimnaziji imaju predmeta?
U Å vedskoj uÄenici imaju 8 predmeta od kojih su tri obavezna (Å¡vedski, engleski i matematika), jedan dio ostalih predmeta bira Å¡kola, dok uÄenici biraju dva ili tri predmeta koja će sluÅ¡ati. Sve razraÄ‘eno po bodovima koliko koji predmete vrijedi i koliko uÄenici moraju skupiti bodova na kraju tog ciklusa obrazovanja.
ZAÅ TO SUSTAV? – 2 – (razine predmeta)
U Irskoj uÄenici su Å¡to se tiÄe matematike svrstani u 3 skupine, High level, Ordinary i Fundamental. Dakle, kada uÄ‘ete High level razred vi znate da su tu uÄenici koji mogu viÅ¡e i žele viÅ¡e. Bilo je lijepo vidjeti svih 28 uÄenika kako marljivo radi na zahtjevnim matematiÄkim zadacima.
Dok sam u razredu od 16 uÄenika koji je sluÅ¡ao fundamental razinu matematike uz dva uÄitelja matematika i dva pomoćnika u nastavi i ja imao posla. Ali kao Å¡to je rekao moj domaćin uÄitelj to su baÅ¡ NICE GUYS … dobra djeca, samo im baÅ¡ matematika i ne ide. No, nema veze, nakon toga oni sluÅ¡aju domaćinstvo ili neÅ¡to drugo rade rukama, jer takve su si predmete odabrali.
I nitko se ne buni Å¡to su uÄenici tako podijeljeni, to nije diskriminacija. Nego, uÄenici imaju adekvatno obrazovanje prema svojim mogućnostima. Dok mi u 8. razredu imamo isti program za kuhare i doktore, za inženjere i trgovce, za … .
ZAÅ TO SUSTAV? – 3 – (vanjsko vrednovanje)
Dakle, dok mi uopće nemamo nikakvo vanjsko vrednovanje do državne mature i uopće ne znamo kako radimo i Å¡to trebamo popraviti, nemamo ni povratnih informacija o provedenim vrednovanjima koja su, doduÅ¡e jako rijetko, bila organizirana u osnovnoj Å¡koli. UÄitelji u Å vedskoj imaju na kraju svakog ciklusa prilagoÄ‘ene zadatke koje uÄenici mogu pisati. Prema tim rezultatima uÄitelji i uÄenici znaju Å¡to trebaju popraviti i kako dalje usmjeriti svoje obrazovanje. Tako i u Irskoj, na kraju Junior ciklusa (14 ili 15 godina) uÄenici piÅ¡u testove iz predmeta koje su sluÅ¡ali.
ZAÅ TO SUSTAV A NE UÄŒITELJI? – 4 – (naÄini pouÄavanja u uÄionici)
Zato Å¡to sam u svom radu susreo i vidio vrhunske hrvatske uÄitelje koji imaju izuzetne ideje i koji te kreativne ideje provode u nastavi. Ideje su to koje vrlo lako prelaze granice, pa možda i dolaze iz Finske, Å vedske i drugih europskih zemalja kroz eTwinnning i Erasmus, a možda su samo plod konstantnog usavrÅ¡avanja koje većina naÅ¡ih uÄitelja provodi. Ono Å¡to sam vidio na boraveći na nastavi u tim zemljama nisu bile nikakve revolucionarne ideje koje ne bi mogli i ovdje provesti u nastavi i koje si i ovdje rade. Ali neke od tih ideja ne možemo ostvariti zbog SUSTAVA.
Zbog naših 45 minuta i velikog broja obaveznih predmeta te nimalo izbornosti.
ZAÅ TO SUSTAV? – 5 – (plaće uÄitelja)
U Irskoj plaća uÄitelja poÄetnika iznosi i koliko i plaća poÄetnika u IT sektoru. (Koliko su kod nas ono poÄetne plaće u IT sektoru?).
U Å vedskoj plaća uÄitelja ovisi u kojoj Å¡koli i regiji radi. Ali znam da na oko 40% proraÄuna grada Stocholma odlazi u sustav obrazovanja. DAKLE da PONOVIMO 40% cjelokupnog proraÄuna za edukaciju od vrtića do fakulteta.
Dakle takvim odnosom prema obrazovanju dolazite do pozitivne selekcije uÄitelja.
Za Finsku se već puno pisalo, pa tu neću duljiti. Samo ću napisati jednu anegdotu s naÅ¡eg Erasmus projekta kada smo zbog dolaska uÄitelja i uÄenika iz Finske imali u gostima finskog veleposlanika i njegovog zamjenika. U razgovoru sa zamjenikom pitali smo ga kako to da je na tom radnom mjestu, pa nam je odgovorio da nije uspio upisati fakultet za uÄitelje pa eto sada ovdje radi kao zamjenik veleposlanika. Hm!?
Dok je kod nas sustav obrazovanja uvijek negdje na marginama politiÄkih dogovora, i tako sustavnom nebrigom stvara negativnu selekciju u Å¡kolama, na uÄiteljskim i profesorskim smjerovima.
ZAÅ TO MENTALITET? – 6 – (Ja radim najbolje, ti radiÅ¡ najloÅ¡ije, sve je super, niÅ¡ta nije dobro!)
Reforma našeg sustava je hitna i nužna. No tužno je što mi ne možemo normalno krenuti s ovom mini reformom samo papira i kurikuluma jer odmah zapnemo na lektiri i ostalim super važnim stvarima. A zamislite da se dotaknemo satnice, izbornosti i smanjivanja broja obaveznih predmeta. Uh.
Jednom moramo shvatiti da ništa na ovome svijetu nije savršeno niti će ikad postojati neki savršen sustav obrazovanja ili savršeni trenutak.
Žao mi je Å¡to nisam proÄitao niti jedan objektivan tekst o trenutnoj reformi.
Niti jedan novinar se nije potrudio napisati kvalitetan tekst, objektivan tekst. Sve su to bili naslovi ili ZA ili PROTIV.
Ministarstvo takoÄ‘er samo istiÄe ono Å¡to je kao dobro, a novinari priÄaju kako je sve loÅ¡e.
A ni jedno niti drugo nije istina. Jednostavno nam nedostaje jedan kvalitetan i objektivan pogled.
I na kraju, hvala Å¡to ste sve proÄitali. 😉
Jednom kad shvatimo da smo i mi dio sustava da i mi trebamo reagirati, ukljuÄiti se, predlagati i mijenjati sustav onda ćemo moći napraviti neke promjene, a dokle god će SUSTAV biti neÅ¡to izvan nas bit ćemo nemoćni.
Ja sam nepopravljivi optimist i vjerujem u našu snagu da još uvijek možemo pokrenuti pozitivne promjene.