Prijedlog utvrđivanja redoslijeda zapošljavanja u školi

Nakon duljeg razmišljanja o trenutačno gorućoj temi, poretku prednosti zapošljavanja u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi, došli smo do sljedećeg zaključka:

Prioritet bi u svakom slučaju trebali imati “profesori” (profesori predmeta, odnosno magistri edukacije predmeta), jer ti su se ljudi školovali samo i jedino za to. Imaju dubinu materije i opsežnu didaktičko-metodičku izobrazbu (zadnje dvije godine studija su im gotovo cijele posvećene tome), zato je logično da za radno mjesto učitelja matematike prioritet ima profesor/magistar edukacije matematike, a za radno mjesto učitelja stranog jezika profesor/magistar edukacije stranog jezika.

Potom dolazimo do gordijskog čvora. S jedne strane imamo inženjere s položenom pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkom izobrazbom (PPDMI). Koji nisu nužno inženjeri strojarstva, građevinarstva ili elektrotehnike kojeg će si ljudi obično predočiti kad čuju riječ “inženjer”, a koji se s predmetom za koji u osnovnoj školi konkuriraju tijekom svog studija u većoj ili manjoj mjeri dodiruju. Inženjer, odnosno magistar struke, jest i inženjer matematike, fizike, biologije, kemije… Toj skupini pripada  i osoba koja je diplomirala nenastavni smjer stranog jezika, recimo, prevoditeljstvo, anglistiku, germanistiku itd. Dakle, ljudi koji su materiju struke u sklopu studija učili u istom opsegu kao i profesor/magistar edukacije, samo umjesto metodičkog dijela slušali i polagali neke druge stvari – a tu su razliku naknadno nadoknadili.

A imamo i učitelje razredne nastave s pojačanim programom/modulom, ljude koji su pet godina studirali razrednu nastavu, a uz nju se pojačano bavili još jednim predmetom, koji su nakon toga kvalificirani predavati u predmetnoj nastavi osnovne škole.

S obzirom na to da su se učitelji razredne nastave samo pojačano baviti nekim predmetom, a profesori su ga studirali  pet godina – to ni u jednom svemiru ne može biti isto, logično je da profesor/magistar edukacije predmeta treba imati prednost. Između ostaloga, i zato što je temeljna struka učitelja razredne nastave – primarno obrazovanje, odnosno razredna nastava. Pojačani program, odnosno modul, samo je  dodatak.Upravo im je tako i imenovan na diplomi, dodatak ili suplement.

Stoga učitelj RN s pojačanim programom/modulom, upravo kao i inženjer/magistar struke posao u predmetnoj nastavi može dobiti samo ako se ne javi profesor/magistar edukacije predmeta.

 Ali dilema ostaje: u slučaju da se nijedan profesor/magistar edukacije ne javi na natječaj, tko treba imati prednost? Inženjer ili učitelj razredne nastave?

Nakon puno promišljanja, pala nam je na pamet najpoštenija zamisao: riješimo to strogo matematički. Netko bi trebao sjesti, proučiti studijske programe, zbrojiti ECTS bodove i izračunati. Prednost bi pri zapošljavanju trebao imati onaj tko je skupio najviše ECTS bodova iz predmeta struke i metodike struke.

Znači, jednom prevoditelju uračunali bi se  svi opći jezični kolegiji jezika koji je studirao, njegovi prevoditeljski ne, ali naknadno položeni PPDMI da. Učitelju s pojačanim programom/modulom isto stranog jezika bi se računali svi kolegiji koje je imao u sklopu programa/modula i metodika tog stranog jezika (ostale metodike, pak, ne – kao ni prevoditelju njegovi prevoditeljski kolegiji).

Tako bi se jednom strojaru koji konkurira za mjesto učitelja matematike računale matematike koje je u sklopu studija polagao, te PPDMI.
I tako bi se dobila prilično jasna tablica koja propisuje tko točno ima prednost pred kime, i kojim bi se redom trebalo, u nedostatku profesora/magistra edukacije, zapošljavati ostale stručnjake u predmetnoj nastavi.

 

Mreža Nastavnici Organizirano

 

Podijelite ovo

Podijelite ovaj članak sa svojim prijateljima!