“Jokićevci” odgovorili Šustaru: ‘Ministarstvo obrazovanja zaduženo je za EU novce, ali oni nisu radili ništa’

(Novi list) Neki su kurikulumi dobro napisani i u javnoj raspravi nisu dobili ni jednu kritiku. Smatram da takvi kurikulumi ne moraju ići u eksperimentalnu provedbu ako je sve u njima dobro, niti je nužno da se u škole ide sa svim kurikulumima istovremeno. Ako je nešto dobro, može se primijeniti i prije – smatra Matko Glunčić, voditelj Povjerenstva za kurikularnu reformu koje je oformio bivši ministar obrazovanja Predrag Šustar. Kurikularna reforma uskoro će se naći na stolu novog ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića, nakon što mu povjerenstvo na čelu s Matkom Glunčićem i Dijanom Vican prezentira svoje mišljenje o rezultatima javne rasprave i tome što bi, i kako, trebalo dalje.

– Nije na meni da odlučujem. Kada će reforma krenuti i na koji način, odluka je ministarstva, a mi ćemo dati svoje preporuke – objašnjava Glunčić.

Opsežnije dorade

U javnoj raspravi stiglo je ukupno 6.000 stranica komentara na kojima je oko 3.000 primjedaba na kurikularne dokumente. Dok su neki predmeti, poput hrvatskog jezika ili povijesti, bili učestalo na meti i trebat će, kaže Glunčić, opsežnije dorade, ima i onih koje se uopće nije diralo, što znači da su napisani dobro. No više od kurikuluma muči ga što nije pripremljen teren za povlačenje sredstava iz EU fondova, za što je odgovorna bivša postava u MZOS-u.

– Predmetne kurikulume lako može popraviti nekoliko stručnjaka u kratkom vremenu. Problem je što prošla Vlada i Stručno povjerenstvo za strategiju nisu izradili projekt onako kako zahtjeva Europska komisija, pa nema početnog istraživanja trenutne situacije u školstvu, gdje piše što se želi promijeniti, navode se mjere i vremenski rokovi, nositelji, zakonodavni okvir, financijski plan – nabraja Glunčić koji smatra da bi ministar Barišić mogao angažirati neki od instituta da se napravi bazično istraživanje stanja u školstvu koje se reformom želi mijenjati.

Jedini je krivac za nepripremljenost obrazovne reforme za povlačenje novca iz Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2014-2020., tvrdi Neven Budak, predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za strategiju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja s kojim u dva protekla saziva nisu imali nikakvu komunikaciju.

– Ne znam čemu prebacivati vođenje reforme na ministarstvo, ako ono ne radi ništa – primjećuje Budak.

Analiza postoji

Član bivše Ekspertne radne skupine Tomislav Reškovac tvrdi pak da analiza stanja postoji, i to u Strategiji obrazovanja.

– Sve su te stvari jasno definirane u Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije, gdje su prikupljeni određeni podaci, a na temelju njih dizajnirane su i konkretne mjere. A povlačenje sredstava EU-a zadaća je resornog ministarstva, mi smo im pomagali i preko svojih snaga – ističe Reškovac. Autori kurikularne reforme spremni su, kažu, surađivati s novim ministrom ako reforma bude išla istim smjerom, uz određene dorade.

Eksperimentalna faza važan je osigurač procesa

– Našu verziju kurikuluma ionako nikad nismo smatrali finalnom – kaže član bivše Ekspertne radne skupine Tomislav Reškovac. Prema parcijalnoj primjeni reforme bez eksperimentalne faze, međutim, krajnje je skeptičan.

– Radi se o velikom zahvatu u veliki društveni subsustav i prčkati po njemu »frontalno« može biti jako opasno. Eksperimentalna faza važan je osigurač u cijelom procesu jer omogućuje povratnu informaciju o rezultatima primjene i omogućuje doradu. Bez eksperimentalne faze i ozbiljne edukacije nastavnika i najbolje stvari mogu propasti – upozorava Reškovac.