Štetočine! Reforma se odgađa jer nisu pripremili dokumente

(24 sata) Stotinu ljudi koji su radili na Cjelovitoj kurikularnoj reformi u ponedjeljak su doživjeli još jedan šok. Vlada je, čini se, zasad odustala od povlačenja sigurnih 50 milijuna kuna iz EU fondova za edukaciju nastavnika potrebnih za provođenje reforme školstva.

Iako ministar obrazovanja Predrag Šustar odlučno odbacuje špekulacije tvrdeći da Vlada ne odustaje od ove reforme, doznajemo kako odlučnosti nema kad je u pitanju početak eksperimentalne faze.

– Plan je bio da se u eksperimentalnu fazu krene na jesen. No previše je toga što treba popravljati i očito je da mi malo kasnimo, da se neće stići, a taj novac iz EU ne možemo povlačiti dva puta te se probnu fazu očito planira odgoditi za školsku godinu 2017./2018. – kaže nam sugovornik iz vladajuće garniture.

A projektna dokumentacija?

Dokument koji je u ponedjeljak podignuo buru, a koji kao glavni nositelj objavljuje Ministarstvo rada, jest Indikativni godišnji plan objave projekata za 2016. godinu. Da se reforma školstva našla u njemu, Hrvatska bi za istu ove godine izravno, bez natječaja, povukla 50 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda.

Ministrica rada Nada Šikić u ponedjeljak je opovrgla medijske napise da njezino ministarstvo nije povuklo novac.

– Danas je Ministarstvo obrazovanja bilo kod nas. Zamolila sam ih da objave demantij izjave koja je izašla u medijima s obzirom na to da nije istina da nismo povukli novac, nego je stvar u tome da oni nisu pripremili projektnu dokumentaciju. Onoga trenutka kad Ministarstvo obrazovanja pripremi projektnu dokumentaciju, mi ćemo povući sredstva – rekla je Šikić dodajući kako nema roka.

Šikić: Čekamo Šustarov resor

– Čim oni to naprave, mi povlačimo novac – ponovila je ministrica.

– Nakon eksperimentalne faze uslijedit će nastavak provedbe kurikularne reforme koji će se financirati novcem iz Europskog socijalnog fonda. Objavljena indikativna lista planiranih natječaja u 2016. podložna je reviziji i moguće ju je nadopunjavati tijekom godine, između ostalog, i uključivanjem projekata potpore provedbi kurikularne reforme kad se za sljedeću fazu precizno definiraju svi dijelovi provedbe projekta – poručili su iz Ministarstva obrazovanja.

Ministar obrazovanja Predrag Šustar ranije se osvrnuo na prozivke ne odgovarajući konkretno na pitanje kad će povući sporna sredstva.

– Ono što je ključno je da postoje neka pravila igre i da su sredstva državnog proračuna osigurana. Zajedno s kolegama izradit ćemo prijavu za europski Socijalni fond kad za to dođe vrijeme. Ciljamo da se počne s eksperimentalnom probom ove jeseni i od toga se ne odustaje. Ono što je sad važno je javna rasprava. Ja se nadam i vjerujem da ćemo stići na vrijeme – rekao je u ponedjeljak Šustar. U državnom proračunu je, naime, osigurano 6,3 milijuna kuna. To nije dovoljno. Za, primjerice, edukaciju nastavnika potrebnu za provođenje kurikularne reforme potrebno je povući novac iz EU.

Stručna rasprava još traje

– Nemate s čim financirati edukaciju nastavnika, nije stvar samo u realizaciji. Plan je bio pripremiti nastavnike kroz ljeto – govori nam Lidija Kralj, profesorica matematike i informatike te članica radne skupine za izradu kurikularne reforme.

Dodaje kako u školama svi jedva čekaju da reforma krene.

– Odgađanje svima šteti. Reformu školstva odgađamo predugo, ne jednu, nego 15, tj. 20 godina. Eksperimentalna faza je tu da se reforma poslije može popraviti – dodaje Kralj, koja u dosadašnjoj stručnoj raspravi, koja traje do 1. svibnja, nije primijetila značajnije primjedbe, barem ne u svojem području, koje se tiče matematike i informatike. Vladajući nam, pak, neslužbeno govore kako na reformu stiže previše primjedaba i kako se one tiču upravo STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika).

– To je područje najkritičnije. Tu ima jako puno primjedbi i neke su potpuno na mjestu – govori nam sugovornik ne imenujući pobunjenu struku. Navodno je Fizički odsjek PMF-a jedini koji se od struke očitovao negativno. Oni su na nedavnom okruglom stolu donijeli zaključak prema kojem smatraju da se rasprava o promjenama u školama treba puno bolje pripremiti.

Žestoka rasprava na odboru

Na istom je odsjeku i akademik Vladimir Paar koji je, podsjetimo, u studenome prošle godine kritizirao reformu školstva.

– Ne mogu drugo nego izraziti čuđenje onim što rade. Cjelovita kurikularna reforma predstavlja ozbiljnu opasnost za budućnost hrvatskoga gospodarstva i društva, ona je napad te vodi urušavanju hrvatskoga gospodarstva i školstva – rekao je tada Paar, inače jedan od znanstvenika koji su uoči izbora javno poduprli Domoljubnu koaliciju.

U utorak se u 13.30 sati sastaje saborski Odbor za obrazovanje. Nema sumnje da će rasprava između politike, struke i predstavnika udruga biti žestoka.

Ne vjerujem u to da se kurikularna reforma zaustavlja. Na tematsku sjednicu Odbora za obrazovanje doći će širok spektar sudionika, od struke do udruga, rekla nam je u ponedjeljak, između predavanja, Gordana Rusak, predsjednica tog odbora.

Na sjednicu će doći i bivši ministar Željko Jovanović .

‘Mi smo im ostavili reformu’

– Predstavit će se sve što je dosad učinjeno i koji su planovi. Pozivam javno i ministra da dođe i neka jasno hrvatskoj javnosti kaže što namjerava s ovom reformom. Namjeravaju li zaustaviti jedinu reformu koju ni krivi ni dužni imaju? Ako misli da mu u Vladi opstruiraju reformu, trebao bi mandat staviti na raspolaganje – poručio je Jovanović. Osvrnuo se i na navode da reforma zahtijeva previše izmjena da bi se već 2016/2017. školske godine krenulo s eksperimentalnom provedbom.

– Uvijek ćete naći razlog da nešto ne učinite. Zašto tražimo izlike da nešto ne napravimo – pita se Jovanović. Dodaje kako se sve može stići, da se eventualne izmjene mogu unijeti u konačan prijedlog reforme.

– Dosad je sve u rokovima. Ali ako oni budu otezali, vremena više neće biti – kaže Jovanović.

Tako ne misli Ladislav Ilčić, predsjednik Hrasta, stranke članice Domoljubne koalicije.

On ističe kako je voditelj ekspertne skupine za reformu Boris Jokić kasnio s izradom, odnosno objavom okvira nacionalnog kurikuluma.

Ilčić: Jokić je kasnio

– Objavljen je tek 16. veljače. Hijerarhijski niži dokumenti, poput predmetnih kurikula, izrađivali su se bez okvira, a to je metodološki propust. Kao da arhitektu date da projektira kuću, a ne pokažete mu parcelu na kojoj bi ta kuća trebala biti – rekao nam je Ilčić.

SDP-ova zastupnica Sabina Glasovac već je nekoliko puta ponovila kako je stava da Vlada kuje plan da zaustavi reformu.

– Sve su ovo loši izgovori nesposobne Vlade. Činjenica da vladajući u 2016. godini neće povući ni jednog jedinog eura iz fondova EU za prijeko potrebnu reformu obrazovanja može značiti samo dvije stvari – da im nije stalo do nastavka reforme obrazovanja te da je na ovaj način perfidno opstruiraju ili da su potpuno nesposobni samo privesti kraju već zrele projekte.

Više puta bila na ledu

– Ne zna se što je gore – rekla je u ponedjeljak Glasovac.

Podsjetimo da se u samo nekoliko mjeseci cjelovita kurikularna reforma više puta našla na ledu. Prvo se, još u siječnju, u dokumentu koji je sadržavao ključne smjernice Vlade našla i smjernica o zaustavljanju pokrenutog procesa kurikularne reforme. Vladajući su to zatim opovrgnuli. No ministar je polovicom ožujka najavio moguću odgodu reforme školstva u slučaju da se u stručnoj i javnoj raspravi pokaže da su dokumentima potrebne dubinske promjene.

Dosta nam je reformi koje to zaista nisu

Hrvatskoj ne treba još jedna papirnata reforma, više je puta ponovio voditelj ekspertne skupine za reformu Boris Jokić.

On je i u ponedjeljak odradio više sastanaka na kojima se odlučivalo o tome što dalje. Podsjetimo da se nekoliko puta sastao i s ministrom Šustarom otkad je on došao na čelo resora. No oporba u svemu vidi opstrukciju vladajućih, kao i svjetonazorski udar, na što je više puta upozorio Željko Jovanović.

Upozorio je tako i na nedavne rezove resoru obrazovanja prilikom izrade državnog proračuna za ovu godinu. Nakon što je amandmanima ipak vraćen dio novca, uslijedile su najave o mogućoj odgodi reforme, koja se vrlo jasno dala iščitati i iz tada objavljenog priopćenja ministarstva – u slučaju da komentari, primjedbe i prijedlozi od strane stručne i zainteresirane javnosti pokažu da su potrebne značajnije promjene dokumenata, tad treba ostaviti otvorenom mogućnost pomicanja eksperimentalne primjene najdalje na školsku godinu 2017/2018.