(Slobodna Dalmacija) Učenik ne surađuje sa svojim kolegama i učiteljem, loš je u komunikaciji, ne trudi se i ne ustrajava u učenju i radu, ne pokazuje inicijativu… Žao nam je, ali on nije za našu školu/fakultet.
Hoće li učenici u budućoj novoj školi moći čuti i ovakve kvalifikacije prilikom prelaska na višu razinu obrazovanja? Mogu li nedovoljno razvijene socijalne vještine, pa i karakterne crte učenika, makar bio izrazito talentiran za, recimo, fiziku ili matematiku, udaljiti od željene škole ili studija?
Ta su se pitanja nametnula nakon što su objavljeni novi kurikularni dokumenti, a među njima i Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja, ili ukratko novi način ocjenjivanja u osnovnim i srednjim školama.
Osim što reformski dokument predviđa potpuno ukidanje općeg uspjeha u svim razredima, novost je da zaključnih brojčanih ocjena iz pojedinih predmeta neće biti u prva dva razreda osnovne škole, a umjesto njih uvodi se opisno ocjenivanje (kvalitativni opis ili “dijagnostika”).
Brojčano ocjenjivanje kreće tek od trećeg razreda osnovne škole, a uz njega će u svjedodžbama ili završnim izvješćima također stajati kvalitativni opis.
Međutim, nove promjene ponovno nastupaju od šestog razreda osnovne pa sve do kraja srednjoškolskog obrazovanja – učenicima će u završnim svjedodžbama tih razreda, osim zaključnih ocjena od 1 do 5 iz pojedinih predmeta, stajati i takozvane ljestvice procjene kojima će svaki predmetni nastavnik vrednovati učenikovu odgovornost, samostalnost i inicijativnost te komunikaciju i suradnju, kako prema drugim učenicima, tako i učiteljima.
Te će generičke kompetencije biti izražene kroz tri stupnja – učeniku je u pojedinoj kategoriji potrebna podrška, dobar je ili izvrstan. Uvođenjem ljestvica procjena i vrednovanjem tih generičkih kompetencija iz svjedodžbi nestaju – ocjene iz vladanja, jer su predlagači procijenili da nove mjere “razrađenije zahvaćaju odnos učenika prema učenju i školskom radu, učiteljima, učenicima i školskom okružju”.
– Te će se procjene također moći koristiti kao element selekcije prilikom upisa u srednje škole ili na fakultete – najavio je prilikom predstavljanja dokumenata Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za cjelovitu kurikularnu reformu. I tu je zazvonilo zvono za uzbunu.
Iako u školama (i izvan njih) nema dvojbi da sadašnji sustav brojčanog ocjenjivanja nije pravi odraz znanja i postignuća učenika, ipak se ovime otvorio niz pitanja – jesu li učitelji dovoljno osposobljeni vrednovati učenike na temelju ljestvica procjena?
Može li subjektivna procjena jednog učitelja, koji će dijete proglasiti nekomunikativnim i lijenim, tome učeniku zauvijek zatvoriti vrata željene škole, pa makar znanjima i sposobnostima bilo izuzetno u nekom području? Može li dijete koje je introvertirano, a takvih je osobenjaka puno među nadarenom djecom, izgubiti mjesto u željenoj školi ili fakultetu gdje i najmanji “kiks” može biti presudan za upis?
Elvira Nimac, psihologinja u zagrebačkoj Osnovnoj školi “Dr. Ante Starčević”, iza koje su godine vođenja seminara i stručnih osposobljavanja učitelja i nastavnika upravo iz područja vrednovanja i ocjenjivanja, podržava uvođenje ljestvice procjena, jer su to iskustva koja u razvijenom svijetu odavno poznaju, a današnje ocjenjivanje u našim školama, kaže, nije stvarni pokazatelj učeničkih postignuća.
Međutim, upozorava – bez sustavne edukacije nastavnika promjene ćemo teško provesti.
– Tek je dio naših učitelja i nastavnika u ovom trenutku sposoban provesti kurikularnu reformu u ovom dijelu. Većina njih treba intenzivno, kontinuirano modularno stručno usavršavanje, to odgovorno tvrdim – kaže psihologinja Nimac.
Ima mnogo izvrsnih učitelja koji već danas primjenjuju ono što se reformom predlaže, dodaje, ali ima mnogo i onih koji prođu seminare, a i dalje nastavljaju po starom.
– Treba provesti ozbiljno istraživanje, utvrditi jasnu proceduru, objektivne elemente i kriterije po kojima će nastavnici koristiti ljestvice procjene, kako djeci na koncu to ne bi donijelo više štete nego koristi – naglašava Nimac.
To je osobito važno ako će procjene biti jedan od elemenata selekcije prilikom upisa u srednje škole ili fakultete.
– Neke osobine poput introvertiranosti, ekstrovertiranosti, plahosti, a koje se manifestiraju i kroz način na koji osoba komunicira s drugima, ne bi trebale biti selekcijski element za upise u srednje škole. Vjerujem da nam nije namjera da gimnazije upisuju samo emocionalno stabilnu, komunikativnu, otvorenu djecu koja se u toj dobi još razvijaju. Studij je nešto drugo, tu bi ovakve procjene mogle biti korisne.
Netko tko je “neurotičan” ne bi smio biti kirurg, ali može biti psiholog, pod uvjetom da radi na sebi – slikovito opisuje Elvira Nimac.
– Uz svakodnevne obveze u nastavi i izvan nje, trebao bi mi jedan sporedni život da radim samo te procjene. Trenutačno predajem kemiju 250-torici učenika. To znači da ću trebati voditi 250 “dosjea”? – pita Sanja Lukić, predsjednica udruge “Nastavnici organizirano” i nastavnica kemije u zagrebačkoj OŠ “Malešnica”.
Nove obveze, pribojavaju se nastavnici, mogle bi na njihova leđa navući dodatno administriranje, pa bi se, kaže Sanja Lukić, umjesto individualnih procjena djeteta, u nedostatku vremena takvi opisi mogli svesti na – copy paste.
– Podijelit ćete učenike na tri razine, ubaciti pokoju frazu i nema dalje. Bojim se da će se reforma na kraju svesti na isto: isti stolnjak, samo okrenut na drugu stranu – skeptična je Sanja Lukić.
Bez edukacije na fakultetima
– Na žalost, na nastavničkim fakultetima nedovoljno se radi na osposobljavanju nastavnika za praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje aktivnosti, procesa i postignuća učenika.
Još je uvijek dominantno shvaćanje da, valjda, svi znaju ocjenjivati i nema se tu nešto posebno za naučiti. A to je jedna od slabijih karika nastavnih kurikuluma na svim stupnjevima obrazovnog sustava – otvoreno kaže prof. dr. Milan Matijević sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta.
Matijević ističe kako predloženi modeli analitičkog opisnog praćenja napredovanja i aktivnosti učenika slijede praksu brojnih država u EU i izvan nje, poput Nizozemske, Njemačke, Finske, Australije, Kanade i SAD-a.
– Izuzetno je važno u predloženom modelu podsjetiti da je poželjno prikazivati uspjehe, a ne neuspjehe. Dakle, isticati što i gdje je učenik pokazao uspjeh, a ne gdje i što nije uspio – poziva profesor Matijević, dodajući kako negativne konotacije i etikete ne bi trebalo dijeliti.
Učenici: Profitirat će miljenici
Što o novom načinu ocjenjivanja misle sami učenici, pitali smo Nikolinu Tomaš, predsjednicu Nacionalnog vijeća učenika Splitsko-dalmatinske županije i maturanticu splitske IV. gimnazije “Marka Marulića”. Iako pozdravlja predloženu reformu, novi način ocjenjivanja, kaže, ima i dobrih i loših strana:
– Neki su učenici inteligentni, ali nisu komunikativni. Mnogo je onih koji su komunikativni, pametni, inteligentni, ali ne žele učiti. Neki samo štrebaju i “žicaju” ocjene, pa one sigurno nisu jedino mjerilo znanja. Ali imate i nastavnike koji, kako vas zapamte u prvom razredu (srednje škole), tako vas “drže” do četvrtog.
Ako si stalno imao tricu, čak i kada znaš za pet neće ti je dati. Nastavnici uvijek imaju svoje miljenike, ne pita se sve učenike ista pitanja, neke muče s detaljima, a druge samo da se pita. Neki učenici se prepadnu i “zablokiraju” pred profesorima, iako su sve naučili.
Ima tu svega i svakako bi bilo dobro da kriteriji za ocjene i procjene budu što objektivniji – kaže Nikolina Tomaš.
Što će vrednovati ljestvice procjene u svakom predmetu?
– ODGOVORNOST
učenik redovito ispunjava obveze i izvršava zadatke, iskorištava vrijeme na satu za rad i učenje, poštuje rokove, preuzima odgovornost za vlastito učenje i ponašanje
– SAMOSTALNOST I SAMOINICIJATIVNOST
učenik samostalno uči, planira, prati i prilagođava vlastito učenje, ispunjava obveze uz minimalne učiteljeve poticaje, ulaže trud i ustraje u učenju i radu, pokazuje inicijativu u radu;
– KOMUNIKACIJA I SURADNJA
učenik prikladno komunicira i uspješno surađuje s drugim učenicima i učiteljem