(24 sata) “Sadašnji finski sustav osnovnog obrazovanja utemeljen je sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Prije toga, naš obrazovni sustav bio je podijeljen u mnogo paralelnih smjerova, a nerijetko su o djetetovu osnovnom obrazovanju odlučivale financijske prilike njegovih roditelja. Kad smo uvodili novi sustav, vodili smo se prema dobrim primjerima ostalih nordijskih zemalja, ponajviše Švedske. Glavna premisa koja se provukla kroz cijelu reformu bila je jednakost u edukaciji. Sva djeca, neovisno u kojoj se ekonomskoj ili socijalnoj situaciji nalaze, besplatno pohađaju standardizirani sustav nastave. Također, sva djeca imaju pravo na besplatan obrok. Mi smo jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja pruža besplatno jelo za učenike. Novi sustav obrazovanja nije bio svugdje u potpunosti prihvaćen. Postojao je veliki otpor. Mnogi su bili nepovjerljivi prema besplatnom školovanju. Nisu vjerovali da će se djeca različitih pozadina i sposobnosti učenja moći školovati po istom programu. Skepsa je vladala dok nisu stigli prvi rezultati međunarodne procjene znanja PISA projekta koji su potvrdili naš uspjeh. Vjerujem da su dva razloga zašto je finsko obrazovanje toliko uspješno. Prvi je taj što intenzivno njegujemo princip jednakosti u školovanju. Sva djeca, bez obzira na njihove financijske prilike ili položaj u društvu, imaju jednak tretman u školi i jednaku priliku da ostvare svoj puni potencijal.
Finske škole također pružaju posebnu pomoć učenicima koji je trebaju. To su učenici s poteškoćama u učenju ili djeca migranti koja su se nedavno doselila i ne znaju finski jezik. Smatram da jednakost potiče ekonomski rast i blagostanje u društvu, tako da ono za mene ne znači isključivo etički princip. Drugi veliki razlog našeg uspjeha su naši učitelji. Svi finski nastavnici moraju imati sveučilišni magisterij iz područja osnovnoškolskog obrazovanja. Većina našeg nastavnog kadra pravi su profesionalci u svojem području, iako im je plaća prilično skromna. Također, škole i nastavnici uživaju veliku autonomiju pri poučavanju jer vjerujemo da su dovoljno kompetentni za to. No Finska nije izolirana od obrazovnih izazova suvremenog društva. Naš problem nalazi se u činjenici da smo jako dobro opremljeni kompjutorima i informatičkom opremom, no ona nije toliko implementirana u izvođenju svakodnevne nastave. Kako bismo riješili taj problem, ugledali smo se na susjede Estonce. Oni su bili vrlo vješti u primjenjivanju novih informacijsko komunikacijskih tehnologija u nastavi pa su se i njihovi rezultati na međunarodnom ispitivanju znanja učenika značajno podigli. Možda još veći izazov s kojim se susrećemo jest odbijanje principa jednakosti u školama. Nesrazmjeri između djece, kao i škola na pojedinim područjima su porasle. Tome smo doskočili tako što smo uložili određene napore na promicanje jednakosti. Vjerujemo da promoviranje novih temeljnih vrijednosti nije potrebno zato što je jednakost bila i ostala prilično solidna podloga za odličnost.
Uveli smo nove mjere pri promicanju egalitarnosti u našem obrazovnom sustavu. Od 2010. godine ministarstvo obrazovanja redovito isplaćuje novčane poticaje školama kako bi smanjili broj učenika u razredima i tako povećali kvalitetu izvođenja nastave. U 2012. i 2013. godini isplatili smo izdašna sredstva školama u područjima gdje postoji veća nezaposlenost i veći broj useljenika, a razina obrazovanja niža je od državnog prosjeka. Hrvatska kao zemlja koja ima bogatu povijest i koja je nedavno postala članica Europske unije ima dobre predispozicije za promjenu svojeg sustava obrazovanja. Uvjereni smo u to. Nadam se da dijelite moje uvjerenje kako je svu djecu ključno “opremiti” dobrim obrazovanjem, bez obzira na njihovu društvenu pozadinu ili podrijetlo. Za uspjeh u obrazovanju vrlo je važno biti inovativan, marljiv i učiti od boljih. Želim vam mnogo uspjeha u tome.
Krista Kiuru, ministrica obrazovanja Finske