(Jutarnji list) Trudi li se učenik tijekom školske godine, sudjeluje li aktivno u nastavi i projektima, surađuje li ili većinom nezainteresirano šuti i odbija suradnju s ostalim učenicima i nastavnikom – i o tome će ubuduće ovisiti i zaključna ocjena iz školskih predmeta.
To znači prekid dosadašnje prakse u kojoj je zaključna ocjena iz svakoga predmeta aritmetička sredina pojedinačnih ocjena dobivenih kroz školsku godinu. Novi model ocjenjivanja – planiran kroz kurikularnu reformu – znači veliku promjenu: zaključna ocjena ne smije biti aritmetička sredina.
Komunikacija i suradnja iznimno su važne kompetencije i za poslodavce, zbog čega će u reformiranoj školi uz svaku brojčanu ocjenu učenik dobivati i dodatnu procjenu. Zato se umjesto pojma “ocjena” u reformskim dokumentima češće koristi riječ – (pr)ocjena.
Ukidanje općeg uspjeha
Ona će biti sastavljena od više elemenata generičkih kompetencija. Reformska skupina za vrednovanja u obrazovanju, sastavljena od sedam stručnjaka i suradnika, razvrstala ih je u tri glavna elementa: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost, komunikacija i suradnja. Ti elementi, koje će učenik dobivati iz svakoga predmeta, imat će ulogu i pri upisu u srednju školu, jer se ukida i opći uspjeh na kraju godine.
– Opći uspjeh je mjera nekakvog učenikovog hipotetskog prosjeka, u kojoj zbrajate ocjenu iz matematike, tjelesnog i povijesti, a to ne govori apsolutno ništa o učeniku. Uz to, zbog općeg uspjeha roditelji stvaraju jak pritisak na nastavnike, jer učeniku na kraju školske godine zbog prosjeka treba nategnuti pokoju ocjenu.
Sada učeniku ništa neće nedostajati jer neće biti općega uspjeha, već zaključne ocjene iz pojedinog predmeta – kaže Žaklin Lukša, profesorica u gimnaziji Josipa Slavenskog iz Čakovca i članica reformske radne skupine.
Bez nepravedne selekcije
Po novom modelu ocjenjivanja, koji uskoro ulazi u javnu raspravu zajedno s novim predmetnim kurikulumima – kako bi eksperimentalna primjena mogla krenuti od jeseni, učenici bi se trebali riješiti nepravedne selekcije pri upisu u srednje škole.
Primjerice, učeniku nikako ne idu povijest i glazbeni, ali je odličan u matematici i fizici. Zbog lošijih ocjena iz dvaju predmeta, on po sadašnjem modelu ne uspijeva upisati matematičku gimnaziju. Međutim, bez općeg uspjeha, matematička gimnazija promatrat će interesna područja za to školovanje – poput matematike i fizike.
Po ovakvome modelu, očekuje se, i pojava produkcije hiperodlikaša (po općemu uspjehu) ostaje bez svrhe.
Stručnjaci koji su kroz prošlu godinu kreirali promjene, zamislili su i blaže prijelaze iz razredne u predmetnu nastavu. U prva dva razreda osnovne škole brojčane ocjene neće postojati. Nastavnik će davati detaljan osvrt o rezultatima učenika, podijeljene u tri glavne opaske – potrebna podrška, u skladu s očekivanjima i iznimno u odnosu na očekivanja.
U trećem, četvrtom i petom razredu postupno se uvode brojčane ocjene, koje i prate osvrti, a navedeni elementi generičkih kompetencija bit će ključni od šestog razreda osnovne pa do kraja srednje škole. Tako će svaki nastavnik iz pojedinog predmeta uz zaključnu ocjenu dati i procjenu kojim se dobiva profil učenika.
U dokumentu koji je jučer objavljen na službenim stranicama kurikularne reforme (kurikulum.hr) navedena su tri glavna elementa: odgovornost, samostalnost i samoinicijativa te komunikacija i suradnja.
Usavršavanje nastavnika
U ekspertnoj radnoj skupini za reformu ističu da je nastavnikova odluka o zaključnoj (pr)ocjeni iz svakoga predmeta vrlo složen i važan proces, koji može imati ozbiljne posljedice po učenika. Nastavnicima se sugerira da prate i bilježe kroz cijelu nastavnu godinu koliko se učenik trudi, koliko je suradljiv, komunikativan i slično, te da na kraju kod zaključivanja ocjene u obzir uzme više elemenata.
Koji će to konkretno biti, odnosno koliko će elemenata ulaziti u zaključnu ocjenu, vrlo vjerojatno razlikovat će se od predmeta do predmeta. U predmetnim kurikulumima svaka radna skupina predlaže svoje elemente, kao i pondere u kojima se naglašava njihova vrijednost (u postotku). Kod zaključivanja ocjena od nastavnika se očekuje stručnost i profesionalnost.
Ona se, navode, očituje u tome da pri donošenju odluke o zaključnoj (pr)ocjeni iskoristi sve informacije o učeniku koje je tijekom godine prikupio. No, da bi nastavnici profesionalno odradili novu zadaću, nužan je i njihov profesionalni razvoj…
Kako će se ubuduće davati ocjene:
1. i 2. razred osnovne škole
Nema brojčanih ocjena, detaljan osvrt o učeniku u tri kategorije:
– potrebna podrška
– u skladu s očekivanjima
– iznimno u odnosu na očekivanja
3., 4. i 5. razred osnovne škole
brojčane ocjene od 1 do 5 plus osvrt o napredovanju učenika
6., 7. i 8. razred osnovne
škole i cijela srednja škola brojčane ocjene od 1 do 5 plus elementi:
odgovornost
– ispunjava obveze i izvršava zadatke; poštuje rokove; ulaže trud
samostalnost i samoinicijativnost
– samostalno uči; ispunjava obveze uz minimalne poticaje učitelja; planira, prati i regulira vlastito učenje
komunikacija i suradnja– surađuje i komunicira s drugim učenicima i učiteljem
zaključna ocjena iz pojedinih predmeta se NIKAD nije donosila temeljem aritmetičke sredine tako da od velike promjene nema ništa.ništa neće biti ni od uspjeha jubilarne 865 reforme dok se ne počne plaćati kvaliteta i kažnjavati nekvaliteta. niske plaće u prosvjeti su razlog negativne selekcije kadra a ona je pak razlog loše kvalitete školstva.
i sad će taj loši kadar, umjesto da motivira učenike kako bi sudjelovali u nastavi kažnjavati smanjenim zaključnim ocjenama one manje poslušne, ili one kojima je nastava dosadna jer imaju kapacitet za više?
Ne znam kad ste zadnji put bili u učionici, ali “manje poslušni” su uglavnom oni kojima je škola posljednje mjesto na planetu gdje bi se uopće trebali nalaziti, ako se ima imalo obzira prema svima ostalima, a najviše prema učenicima koji nisu “manje poslušni”.
loš učiteljski kadar nije čuo za motivaciju i njenu moć. oni su ionako upisali učiteljske fakultete jer nisu mogli upisati fer pravo ili medicinu. pola ispita su položili pomoću šalabahtera jer je ionako njihov dekan matijević tvrdio da dozvoljava svojim studentima prepisivanje pošto ono potiče snalažljivost.na drugu polovicu ispita su izlazili dok nisu dojadili bogu, narodu i profesorima pa su ih ovi pustili da ih se riješe.no, prava tragedija je što sustav stavlja u isti koš njih i one druge, kojih je manje ali ih ipak ima. dok ovi drugi smišljaju nove metode obuke i motivacije, učenici im osvajaju prva mjesta na natjecanjima oni prvi dijele loše ocjene pa popodne te iste učenike drže na instrukcijama i tako reketare roditelje. pri tom se rugaju svojim kolegama entuzijastima jer eto nemaju auto ili im je 15 godina star, nose demode kostime stare po desetak godina i imaju dva para cipela- zimske i proljetnoljetno jesenske. reforma mora dati autonomiju učitelju i nagraditi radnika nauštrb neradnika.dakle, učiteljska bi plaća morala biti u rasponu od 5-15000 kuna.
naravno i opisne ocjene smo već imali i nisu se pokazale dobre jer su se šablonski ispisivale i nitko to nije čitao. opet se robuje formi da se ne dirne bit.
gluposti o aritmetičkoj sredini ću preskočiti ( to je naše novinarstvo danas), ukidanje općeg uspjeha pozdravljam-ali ovaj dio da će na zaključnu ocjenu utjecati suradljivost, samostalnost, aktivnost i bla, bla učenika na satu????
dakle, daju se učiteljima otvorene ruke da učenike koji im nisu baš po ćefu kazne smanjenom zaključnom ocjenom, a da podobne i poslušne nagrade povisivanjem iste te ocjene?
S obzirom da se vlasti tvrdoglavo protive bilo kakvoj reformi pedagoških mjera koja bi uvela reda u učionice – u kojima više vlada diktatura razmaženih pojedinaca nego “samovoljnih učitelja” – ovo izgleda kao jedina alternativa.
Tako je!
Ne slažem se s pojmom komunikacija na satu( to je zapravo aktivnost ili zalaganje):time se ocjenjuje je li učenik introvertiran ili ekstrovertiran. Moji introvertirani učenici su izvrsni u gramatici, literarnim uradcima i pisanim provjerama, a ekstrovertirani u usmenim provjerama i scenskim nastupima. Nepravedno je što su neki introvertirani učenici dobivali dvojke iz zalaganja (jer po procjeni prof. nisu bili aktivni na satu), iako su imali odlične ocjene iz testova i vanjskog vrednovanja(u pitanju je bila kemija).Nastavnici tako mogu “simpatijama” podići ocjenu, a onima koji im nisu simpatični sniziti-nema objektivnosti.
u učionici sam svakodnevno.
i dobro sam upoznata sa problemima (ne)discipline.
također sam i dobro upoznata s načinom rada pojedinih kolega, tako da od uvođenja subjektivnosti u izvođenje zaključne ocjene ne očekujem ništa dobroga.
vrlo loša alternativa.
već sada imamo slučajeve da se učenicima na račun domaćih zadaća smanjuje zaključna ocjena na vrlo dobar iako su im ocjene iz pisane i usmene provjere znanja redom sve odlične. umjesto da se učitelj zapita je li to dijete mogao nekako dodatno angažirati, obzirom da mu očito taj predmet dobro ide, čim i bez redovitog pisanja domaće zadaće postiže odlične rezultate na testovima, on ga kažnjava jer se nije držao njegovih uputa za savladavanje gradiva…što će se tek sada događati po razredima ako prođe ovaj prijedlog izvođenja zaključne ocjene strah me i predviđati.
i “pojedini kolege” će se morati reformirati
da,da, veliki problem našeg školstva je kažnjavanje odličnih učenika slabijim zaključnim ocjenama. zato i imamo hiperinflaciju odlikaša.
ne tvrdim da se i takve stvari ne događaju no puno je veća vjerojatnost da će se broj odlikaša takvim načinom zaključivanja popeti preko 80% u osmim razredima osnovne škole uz objašnjenje:”pa nije da on nešto zna ali se jako trudi i pazi na satu. svako poklanjanje ocjena za posljedicu ima nerad i nemar učenika. mi učitelji smo skloni krivca za tu hiperinflaciju naći i kod roditelja i kod ravnatelja i kod vlasti a prava istina je da se krivac krije u našem ogledalu.
to su vam dvije strane iste medalje-s jedne strane će se podobnima/poslušnima/simpatičnima podizati ocjena jer se, eto, trude, a s druge strane će se omogućiti mediokritetima da svima onima koji iskaču iz okvira smanje ocjenu i drže ih u strahu-jer samo znanje više neće biti dovoljno za odličan kod nekih.
to što kod nekih niti sada nije bilo potrebno neko veliko znanje za odličan je pak drugi par rukava-i taj poroblem ovakvim izvođenjem zaključne ocjene neće biti riješen.
Pozdrav!
Nije mi jasno što svi zapinjete za faktografiju ( ili kako mnogi kolega voli reći ZNANJE)!? Pa to nije jedina niti najvažnija stvar koja se uči u školi. To je samo jedan dio cijele priče. Neki nastavnici tome pridaju više pažnje, a neki manje kod formiranja zaključne ocjene.
Zašto redovitost u pisanju domaće zadaće ne bi bila važna?
Zašto pozitivna i poželjna aktivnost na satu ne bi bila važna? Zašto pomaganje drugima ne bi bilo važno?
Zašto suradnja ne bi bila važna?
I tako dalje …
Pa, ljudi dragi, objektivnost je nedostižan ideal! Ljudi smo, nismo roboti!
Naš glavni posao je ocjenjivanje. Prezentiramo sadržaje da bismo ih ocjenjivali.
Nadam se da će ponajveći kritičari i pesimisti biti prvi koji će sudjelovati u javnoj raspravi!
Zato jer, na kraju cijele priče, djetetova budućnost ovisi o tome koja je znanja i vještine usvojilo u školi. Čak i kod nas polako prolaze vremena kad si se mogao “snaći”. Na radnom mjestu se sve više traži stručnost. Koga briga ako je Mate s biroa za zapošljavanje najdobroćudniji i najzabavniji klijent, na kraju ostaje činjenica da svi ostali tamo dolaze i odlaze, a Mate ostaje. Što se toga tiče, nije ni morao ići u školu.
zato jer je učiteljski posao na neki način posao selekcije a selekcija se mora obaviti po objektivnim kriterijima. učenik koji piše redovito i sam domaće zadaće će i na testovima pokazati dobar uspjeh. onaj pak učenik koji zadaće prepisuje ili mu ih pišu roditelji na testu će dobiti lošu ocjenu. oba učenika su redovito pisala zadaće. radi se o zahtjevima tržišta koje traži za svaki posao točno određenu razinu znanja vještina i sposobnosti kao i određenu srukturu osobnosti. zašto je njemačka najrazvijenija zemlja svijeta? jedan od razloga je i to što njihov obrazovni sustav radi objektivnu selekciju.naš mentalitet je drugačiji pa imamo lažne odlikaše,lažne fakultetski obrazovane ljude, lažne umirovljenike, lažne branitelje, lažne radnike-ljude koji primaju plaću a uopće ne dolaze na posao,desetine tisuća raznih uhljeba i parazita. ovakav prijedlog ocjenjivanja će totalno zamutiti vodu koja je ionako mutna.nama trebaju stručnjaci iza kojih stoji znanje a ne mediokriteti s kupljenim fakultetima i partijskim knjižicama u džepu. i još samo jedna rečenica. neće biti nikave reforme dok se ne zatvore svi fakulteti gdje su se kupovale diplome i svi “profesori” koji su ih prodavali. neki od tih ljudi danas sjede u komisijama koje će kao provesti reformu.
slažem se s vama, samo sam htio naglasiti da su oni koji fabriciraju odlikaše u velikoj većini u odnosu na one koji zakidaju djecu. i jedno i drugo nije dobro, tu ćemo se složiti.