Školuju li se u stručnim školama za fakultet ili za struku?

(Srednja.hr) S obzirom da učenici srednjih medicinskih škola nemaju jednake uvjete za upis fakulteta kao gimnazijalci, odlučili su tome stati na kraj. Diljem Hrvatske potpisuju peticiju kako bi im se osiguralo Ustavom zajamčeno pravo na obrazovanje pod jednakim uvjetima. Upitali smo ravnateljice medicinskih škola kakav zauzimaju stav po pitanju izlaska njihovih učenika na državnu maturu.

Učenici koji pohađaju medicinske škole, odnosno smjer medicinskih sestara ili tehničara, zbog usklađivanja sa zakonima EU, na srednjoj razini obrazovanja školuju se pet godina. Budući da im je školovanje produženo za cijelu godinu, na državnu maturu izlaze kasnije od svojih kolega gimnazijalaca, a nemaju ni jednake uvjere pri upisima na fakultete. Stoga potpisuju peticiju kako bi im se osigurali jednaku uvjeti na obrazovanje, odnosno upis na fakultet kao i ostalim učenicima, što im je Ustavom zajamčeno.

Potražili smo mišljenje ravnateljica srednjih medicinskih škola koje su nam otkrile što škole rade kako bi omogućile svojim učenicima pravo na obrazovanje pod jednakim uvjetima i kolike su šanse da se na državnoj maturi izjednače s gimnazijalcima.

Potencijalno rješenje situacije do ovogodišnje državne mature

– NaÅ¡im učenicima je puno teže napredovati u vertikalnom sustavu obrazovanja, o čemu smo razgovarali s naÅ¡im učenicima te njihovim roditeljima koji nisu zadovoljni. Pratim razvoj situacije, kao i potpisivanje peticije, i vidim da mladi ljudi konstruktivno, pametno i demokratski razmiÅ¡ljaju stoga ih u tome i podržavam, izjavila je Marijana Grabar Kruljac, ravnateljica Medicinske Å¡kole u Varaždinu.

Dodala je kako Udruga ravnatelja zdravstvenih škola konstantno radi na strategiji te su već iznijeli nekoliko prijedloga Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih o promjenama oko upisa na fakultete učenika iz zdravstvenih škola te da su u MZOS-u upoznati sa situacijom.

– TeÅ¡ko mi je reći do kad bi se problem oko medicinara na maturi mogao rijeÅ¡iti, no uvjeti bi se za medicinske sestre i tehničare mogli poboljÅ¡ati već do sljedećeg roka državne mature, ističe ravnateljica Grabar Kruljac dodajući kako je u njenoj Å¡koli svim učenicima pružena mogućnost da nadoknade gradivo iz predmeta za koje su zakinuti.

Naime, u obliku dodatnih sati učenici Medicinske škole u Varaždinu koji žele pohađaju matematiku, hrvatski i strani jezik kako bi ostvarili što bolje rezultate na maturi.

Primarno obrazovati medicinare, a ne pripremati ih za studij

Od Latinke Križnik, ravnateljice Å kole za medicinske sestre Vrapče u Zagrebu, dobili smo slično miÅ¡ljenje. Otkrila nam je kako su oko nejednakosti pri upisu na fakultete nezadovoljniji roditelji, ali i sami učenici. – Vijeće roditelja prije godinu-dvije napisalo je nekoliko prijedloga i riječi koje smo iznijeli pred Udrugom ravnatelja zdravstvenih Å¡kola te iste uputili MZOS-u. Iz Ministarstva smo dobili odgovor kako je primarna zadaća naÅ¡e Å¡kole, strukovnog usmjerenja, da učenike obrazujemo, a ne da ih pripremamo za fakultet, govori nam ravnateljica Križnik.

Kako kaže, budući da su strukovna škola, logično je da imaju za zadaću obrazovati učenike i osposobiti ih za rad po završetku srednje škole, dok je gimnazijalcima izuzetno bitno upisati fakultet jer nemaju struku.

Na svim sveučilištima trebaju biti isti uvjeti

– Upoznata sam s peticijom i mislim da je u redu Å¡to učenici i roditelji traže. Ako SveučiliÅ¡ta u Zadru ili Osijeku medicinarima daju dodatne bodove prilikom mature, zaÅ¡to to ne bi uradilo i zagrebačko SveučiliÅ¡te. Učenici iz Zagreba ne bi trebali odlaziti na fakultete u druge gradove samo zbog te prepreke. Sustav se treba poÅ¡tovati na svim sveučiliÅ¡tima jednako, jer naÅ¡i učenici imaju kompetencije koje ostali srednjoÅ¡kolci nemaju, Å¡to se vidi kad upiÅ¡u neki od zdravstvenih fakulteta. Oni su već nakon srednje spremni za rad, za Å¡to je zaslužno i četiri tisuće sati vježbi koje obave, objaÅ¡njava ravnateljica Å kole za medicinske sestre Vrapče.

MZOS financira nadoknade gradiva za medicinare

Latinka Križnik otkriva kao njihovi učenici imaju pravo pohaÄ‘ati dodatnu nastavu koju financira MZOS kako bi nadoknadili zaostatke u predmetima koji ih dočekaju na državnoj maturi. – Oni koji pohaÄ‘aju dodatnu nastavu ostvaruju dobre rezultate na maturi, no drugi ne dolaze na dodatne sate jer imaju dosta obaveza, tvrdi ravnateljica Križnik.
Za kraj je istaknula kako je prije mature medicinarima bilo lakše upisivati fakultete, dok su im danas sveučilišni studiji udaljeniji.