(Slobodna Dalmacija) Elektronički upisi u srednje škole, koje je Hrvatska uvela ove godine, očigledno nisu bili dovoljni za smirivanje bure koju godinama izazivaju prijepori oko kriterija za upis, selekcije, uopće, načina i elemenata vrednovanja potrebnih za upis u prvi razred srednjih škola.Potvrđuje to i upravo pokrenuta on-line peticija “Vratite prijemne ispite u srednje škole” na mrežnim stranicama change.org, a koju je na svojim stranicama objavila i udruga “Nastavnici organizirano”. U tekstu peticije upućene Željku Jovanoviću, ministru obrazovanja, upozorava se kako ovogodišnji kriteriji za upis u srednje škole, prema kojima se boduju ocjene od 5. do 8. razreda osnovne škole, nisu dobri.
– Te četiri godine postaju za većinu djece mučno razdoblje prikupljanja bodova za upis u željenu školu. Također, učitelji nemaju identične kriterije pri ocjenjivanju učenika, pa to rezultira nepravednošću na upisima. Kada bi se vratili prijemni ispiti, djeca bi se mogla koncentrirati na znanje, a u završnom razredu pripremiti za prijemni ispit specifičan za odabranu školu. Taj prijemni ispit bi ujedno vratio potpunu jednakost i ravnopravnost među prijavljene đake – navodi se, među ostalim, u tekstu peticije.
Da se potpisnici uglavnom slažu s tom ocjenom, potvrđuju i komentari poput “Jedino je tako pravedno i sva su djeca ravnopravna. Podržavam sto-posto”, “Stanje obrazovanja je katastrofa, svaka generacija je sve gora i gora po količini znanja. Trebaju postojati upisni kriteriji osim ako želite nastaviti odgajati generacije idiota”, “Ocjena je izgubila smisao, a škola je odavno prestala biti hram znanja” i slično.
Nemjerljiva šteta
– Udruga nije pokretač peticije, ali je podržavamo i pozivamo što više ljudi da je potpišu. Cijelo vrijeme govorimo kako ocjene ne mogu biti jedini kriterij za upis u srednje škole. Takav je način napravio nemjerljivu štetu djeci, sustavu, ali i mentalnim sklopu koji vlada u školama, obrazovanju i cijeloj zemlji. E-upisi nisu loši, ali oni su samo tehničko rješenje. Treba uvesti ili prijemne ispite ili vanjsko vrednovanje poput male mature – ističe Sanja Lukić, predsjednica udruge “Nastavnici organizirano”, iz koje poručuju da je “ukidanje prijemnih ispita za upis u srednje škole bilo jedan od prvih čavala u lijesu hrvatskog obrazovanja”.
Da su izmjene kriterija za upis u srednje škole nužne, smatra i prof. dr. Milan Matijević sa zagrebačkoga Učiteljskog fakulteta:
– Praćenje svih postignuća djece, barem u četiri završna razreda osnovne škole, bolje je od prijemnih ispita ili male mature. U Europi je trend takozvani e-portfolio, video i zvučni zapisi s materijalima koji pokazuju čime se sve učenik bavio tijekom osnovne škole, bili to literarni i likovni radovi, sportska postignuća pa sve do projekata u kojima je sudjelovao, od rada u školskom vrtu do nastupa na školskim svečanostima. Taj se portfolio prilaže prilikom upisa u željenu srednju školu – kaže prof. Matijević.
U situaciji kada više od polovice, a u nekim razredima i više od 90 posto učenika, prolazi s vrlo dobrim ili odličnim uspjehom, ocjene su neupotrebljive za selekciju, smatra naš sugovornik.
– Ništa se ne može promijeniti preko noći. Ali, ako već sada ukinemo opći uspjeh, smanjit će se i potreba za davanjem tolikih petica. Uvjeren sam da bi ukidanje općeg uspjeha smanjilo broj odličnih i vrlo dobrih učenika za barem 20 posto – ističe prof. dr. Matijević.
Treba olakšati učenicima
Prof. dr. Vedran Mornar, voditelj projekta e-upisa, jedan je od onih koji dugo godina zagovara uvođenje male mature.
– Nisam za prijemne ispite. Tehnički to ne bi bio problem provesti, jer i danas imamo srednje škole, poput umjetničkih, koje provode neki oblik prijemnih ispita. Ali, cilj nam je djeci olakšati, a ne otežati život. Zašto bi učenik, primjerice, iz Dubrovnika koji želi upisati gimnaziju u Zagrebu morao “hodočastiti” ovdje i polagati prijemne ispite? E-upisima to smo izbjegli.
Ali, slažem se da ocjene iz osnovne škole ne bi smjele biti jedino mjerilo za upis u srednje škole – kaže prof. Mornar, dodajući kako je broj odlikaša u nas, a posljednji podaci Ministarstva obrazovanja pokazuju da ih je u osnovnim školama više 50 posto, nerealan.
– Mala matura bila bi puno bolje rješenje. Ne vjerujem da bi za njezinu provedbu trebalo više od 10 milijuna kuna, što bi ukupni godišnji budžet Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja povećalo na najviše 50 milijuna kuna. Znate li koliko novca za isti posao troši irski Nacionalni centar? Više od 70 milijuna eura! Ali, nijednog irskog političara nisam čuo da to postavlja kao problem – ispričao je prof. dr. Mornar.
Iako kaže da za malu maturu nije potrebno puno novca, svjestan je da za nju treba vremena.
– Protivnici male mature kažu da bi ona mogla biti dodatni stres za djecu, ali bojim se da je pravi razlog strah što će nam ti rezultati pokazati – ocjenjuje prof. dr. Mornar.
Adio dodatnim bodovima na alergije i badminton
Dok se tek čeka objava kriterija za upis u srednje škole 2014./15. godine, neslužbeno doznajemo da se velike promjene, poput uvođenja prijemnih ispita ili male mature, ne moraju očekivati. Ali, promjena će vjerojatno biti oko dodjele dodatnih bodova, koji posljednjih godina također izazivaju brojne kontroverze. Alergije, natjecanja u tangu ili badmintonu, sve je to dosad moglo donijeti pokoji dodatni bod i tako bitno presuditi u osvajanju željenog mjesta u srednjoj školi, a sada će se taj sustav izgleda ipak morati revidirati.