Hrvatsko obrazovanje već 9 godina stagnira, trećina učenika nema osnovnu matematičku pismenost

(Srednja.hr) OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) prošle je godine provela najveće međunarodno obrazovno istraživanje PISA, koje ispituje znanja i kompetencije učenika u dobi od 15 godina u područjima matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti. Rezultati su pokazali kako već devet godina hrvatsko obrazovanje stagnira, a isplivali su doista zabrinjavajući podaci što se tiče posebno matematike, ali i drugih područja. Cilj PISA-e (Programme for International Student Assessment) nije ispitati koliko dobro učenici reproduciraju stečena znanja, već saznati koliko dobro mogu primjenjivati vještine u novim situacijama i nepoznatim okruženjima.

PISA, najveće međunarodno obrazovno istraživanje koje ispituje znanja i kompetencije učenika u dobi od 15 godina provela je prošle godine Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Ono je provedeno u 65 zemalja sudionica, a u Hrvatskoj je u njemu sudjelovalo 6153 učenika iz 163 srednje škole. Cilj je PISA-e otkriti stečena znanja i kompetencije učenika, no ne u smislu čistog reproduciranja istih, već otkrivanja u kojoj mjeri oni mogu te vještine koristiti za aktivno sudjelovanje u budućnosti, ali i primjenjivati znanja u novim situacijama i nepoznatim okruženjima. -Današnje društvo pojedince ne nagrađuje za ono što znaju, već za ono što mogu činiti sa svojim znanjem, rekla je voditeljica PISA centra Michelle Braš Roth.

Trećina hrvatskih školaraca ne dostiže razinu osnovne matematičke pismenosti

Peti trogodišnji ciklus PISA 2012. bio je usmjeren na matematičku pismenost kao glavno ispitno područje uz čitalačku i prirodoslovnu pismenost, kao i sposobnost rješavanja problema. Osim kognitivnog teksta učenici, njihovi roditelji i ravnatelji su anketirani radi prikupljanja podataka o mogućim pozadinskim utjecajima na obrazovna postignuća.

Sudeći prema onome što su pri rješavanju matematike pokazali hrvatski učenici, treba se zapitati priprema li Hrvatska svoj pomladak za ativno sudjelovanje u budućnosti. Naime, od 65 zemalja koje su sudjelovale u ovom istraživanju, Hrvatska se smjestila na 40. mjesto, što je statistički značajno ispod prosjeka OECD – a. Gotovo 30 posto učenika ne posjeduje osnovnu matematičku pismenost odnosno polazišnu razinu znanja i sposobnosti na kojoj učenici počinju pokazivati kompetencije nužne za produktivno sudjelovanje u životnim situacijama u kojima je potrebna matematička pismenost, dok je tek 1,6 posto učenika dostiglo najvišu razinu. Najbolji prosječni rezultat postigla je Šangaj – Kina (613 bodova), rezultat koji nadmašuje OECD – ov prosjek za 199 bodova, što predstavlja prednost od gotovo tri godine školskog obrazovanja. Zanimljivo je kako je postotak hrvatskih učenika ispod osnovne razine jednak udjelu učenika na najvišoj razini kompetencija u Šangaj-Kini. Dakle, Hrvatska ima 30 posto ‘matematički nepismenih’ učenika, dok najbolja Šangaj-Kina ima nešto više od 30 posto ukupno testiranih petnaestogodišnjaka na najvišoj razini matematičkih kompetencija.

Mnogi se osjećaju bespomoćno dok vježbaju matematiku

Veliki problem koji pokazuju hrvatski učenici što se tiče omraženog predmeta jest nedostatak samopouzdanja, koji se manifestira kroz razvijanje anksioznosti prema matematici. Oko 30 posto učenika izvještava da se osjeća bespomoćno tijekom rješavanja matematičkih zadataka.

I u području prirodoslovne pismenosti najbolji rezultat imaju učenici šangajske provincije. Hrvatska se nalazi na 34. mjestu (491 bod), što je svrstava u skupinu zemalja s rezultatom statistički značajno nižim od prosjeka OECD-a. Čak 17,2 posto učenika ne posjeduje osnovna znanja i sposobnosti u spomenutom području, dok ih tek 4,6 posto pokazuje izvrsnost u njemu.
I u čitalačkoj pismenosti Hrvatska značajno ispod prosjeka

Šangaj dominira i u području čitalačke pismenosti, dok se Hrvatska pozicionirala na 35. mjestu te se tako može svrstati u skupinu zemalja s rezultatom statistički značajno nižim od prosjeka OECD – a. Ispod osnovne razine znanja i sposobnosti u tom području nalazi se gotovo 19 posto hrvatskih učenika.

Budući da se OECD -ov izvještaj najviše fokusirao na matematiku kao područje koje će učenicima biti od bitne koristi u budućnost, važno je naglasiti kako susjedne zemlje, za razliku od Hrvatske, pokazuju značajne promjene u odnosu na PISA 2006 ciklusu. Naime, Crna Gora pokazuje smanjenje udjela slabijih učenika za 3,4 posto, a Srbija povećanje udjela učenika na višim razinama za 1,7 posto.

Obrazovanje stagnira već 9 godina

Evidentno je da Hrvatska godinama ne uspijeva obrazovanje dići na višu razinu, što rezultira poražavajućim podacima o smještanju njezinih školaraca debelo ispod prosjeka OECD -a. Ovo je već treće po redu nacionalno izvješće koje donosi točne podatke o kvaliteti obrazovnog sustava, i očito je da se stvari trebaju mijenjati, a podaci učinkovito koristiti. Ministar Željko Jovanović izvještaj s poražavajućim podacima uspjeha hrvatskih učenika komentirao je citirajući Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, objašnjavajući kako je sve ono što u njoj piše dobar put da PISA testovi u budućnosti u Hrvatskoj budu bolji.

– Za rješavanje problema nezaposlenosti mladih, što je gorući problem u Hrvatskoj, nužna je reforma organiziranja i poboljšanja obrazovnih sustava. Obrazovni sustavi moraju biti efikasniji i bolje prilagođeni učenicima i posebno tržištu rada, rekao je Jovanović.

Ministar razočaran rezultatima, ali se ipak ogradio

Resorni ministar priznao je da su rezultati koje su pokazali hrvatski učenici vrlo loši. – Oni su ispodprosječni u svim promatranim područjima, krajnje su razočaravajući, ali i posve očekivani. Ništa se posebno u hrvatskom obrazovnom sustavu 2006., 2009. i 2012. godine nije ni dogodilo. Ovo su rezultati prošlih obrazovnih sustava, svih bivših ministara, ovo nisu rezultati aktualnog saziva MZOS-a, jer ti su učenici u školi već osam godina, objasnio je Jovanović.

Također je naglasio kako je plan ovog ministarstva u središte staviti učenika i njegove potrebe te se fokusirati ne samo na znanje, već i na vještine i kompetencije koje će omogućiti da se učinkovito rješavaju sve životne situacije, što po svemu sudeći, naglasio je ministar, sadašnji učenici nisu u stanju. – Uzalud vam je znanje ako to znanje ne znate promijeniti, rezultati PISA testova u čitalačkoj, prirodoslovnoj i matematičkoj pismenosti govore upravo to, zaključio je ministar.