(Srednja.hr) Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta smatraju da se novim sustavom bodovanja prilikom upisa u srednje škole ukida ‘očigledna nepravda’ da učenik s prosjekom 3.5 ima jednak broj bodova, kao i onaj s 4.49. S druge strane nevladina udruga ‘Nastavnici organizirano’ od samog predlaganja novog sistema MZOS-a, oštro mu se protivi te riješenje vidi u uvođenju prijemnog ispita za srednje škole po uzoru na one na fakultete. Smatraju da bi novi sustav bodovanja mogao prouzročiti hiperinflaciju odlikaša, odnosno stimulirati nastavnike da poklanjaju ocjene kako ne bi nekim nadarenim učenicima onemogućili upis u željenu srednju školu. Naglašavaju i drastične razlike u kriterijima pojedinih osnovnih škola, što može dovesti do toga da se u bolje škole ne upišu učenici koji su svladali određene nastavne materije, nego oni koji su ‘blaže’ ocjenjivani.
U MZOS-u smatraju da će novi sustav bodovanja prilikom upisa u srednje škole uvažiti kontinuiran rad i trud učenika, budući da će se vrednovati uspjesi od petog do osmog razreda. Također dodaju i da prema provedenim analizama, učenici najbolje uspjehe ostvaraju u petom i osmom razredu te tako novi sustav većini učenika ide u prilog. S druge strane u nevladinoj udruzi ‘Nastavnici organizirano’ smatraju da ovakav sustav neće nijansirati znanje pojedinih učenika, nego će dovesti do toga da prednost ostvare učenici iz ‘blaže’ ocjenjivanih škola te stoga misle da bi riješenje bilo uvođenje prijemnog ispita.
Neke škole zbog specifičnosti programa provode prijemne ispite
Prema Ministarstvu bi uvođenje prijemnih ispita otežalo učenicima mogućnost upisa jer bi morali pisati mnoštvo ispita, na različitim lokacijama, što bi bilo posebno teško učenicima koji putuju iz udaljenih krajeva. Inače na svakom upisnom roku kandidat se može prijaviti za upis u najviše pet škola.
– Škole kod kojih za to postoji potreba zbog specifičnosti obrazovnoga programa već sada provode prijamne ispite, dodaju iz MZOS-a.
Dio javnosti smatra da bi upravo prijemni ispiti za srednju školu bili veći iskorak za korupciju, nego li je novi sustav bodovanja, budući da bi srednje škole odmah organizirale skupe pripreme za upise, a vjerojatno bi procurila i ispitna pitanja.
– Rangiranje na temelju ocjena uz osnovne škole je neprecizno i nepravedno iz jednostavnog razloga što u različitim školama vladaju različiti kriteriji. Ponekad su razlike drastične i prilikom upisa u srednje škole prednost pri izboru neće imati učenici koji su u dosadašnjem školovanju bolje savladali znanja i razvili vještine, nego oni koji su imali sreće i završili školu u kojoj je ocjenjivanje blaže, kriteriji niži i učitelji manje strogi i principijelni, službeni je stav udruge ‘Nastavnici organizirano’.
Specijalizirani učenici u nepovoljnijem položaju
Još jedan spor oko novog sustava bodovanja temelji se na činjenici da je opći uspjeh iz svih predmeta najviši kriterij. No, često su određeni učenici svjesni svojih preferencija i mogućnosti, kao i predmeta koji im bolje idu pa im se više posvećuju, znajući da će krenuti u specijaliziranu gimnaziju ili strukovnu školu.
– Učenici bi trebali uložiti maksimum u svladavanje svakoga predmeta. Učiti učenike da kalkuliraju u što će uložiti veći, a u što manji trud nikako nije dobro. Ne uči se za ocjene ili za upise u srednje škole. Uči se za život. I ne uči se za srednju školu u sedmom ili osmom razredu. Sva znanja od prvog razreda osnovne škole zapravo su priprema za nastavak obrazovanja, ulaganja u sebe, a onda posredno i za upise, stav je MZOS-a.
Iz javnosti su se mogli čuti glasovi još u vrijeme rasprave o novom sustavu bodovanja da učenici u tako ranoj dobi možda i nisu svjesni svake ocjene, u petom ili sedmom razredu te ih ovakva ‘borba za decimale’ mogla sputati da upišu određenu srednju školu koju bi zasigurno završili. Stoga bi prijemni ispit, dao pravu sliku. Oni sjajni odlikaši svakako bi ga riješili s lakoćom, dok bi oni ‘4,5 odlikaši’ koji su sada druga skupina možda platili cijenu, ali to se i želi postići rangiranjem.
Dodajmo da će se upis u srednje škole od ove godine po prvi put obavljati mrežno, što je vjerojatno jedina stvar oko koje se svi sudionici u javnom govoru slažu. Osmaši će šifre za upisi dobiti u sljedećih nekoliko dana.