(Srednja.hr) Dok većina čitatelja portala Srednja.hr smatra kako se predmeti u školama ne bi trebali ukidati, ravnatelji i profesori suprotnog su mišljenja. Tvrde da su učenici preopterećeni i da je satnica prevelika. Međutim gimnazijalci žele znanje šireg spektra, te im je svaki od njihovih 15 predmeta važan. Rasprava o mogućem ukidanju predmeta u školama otvorila se nakon najava da je hrvatskom obrazovnom sistemu potrebna hitna promjena. Međutim te hitne promjene dogodit će se, u najboljem slučaju, kroz dvije do tri godine.
Stručnjaci su godinama pozivali na to, međutim nijedna Vlada nije se ozbiljno dotaknula tog područja. Ukidanje nekih predmeta u školama osjetljiv je rez koji iziskuje promjenu cjelokupne strukture obrazovanja, što je možda jedan od najvećih razloga zašto se u Hrvatskoj o tome nije ozbiljno pričalo.
Međutim u izradi je nova Strategija obrazovanja koja bi kroz tri godine mogla zaista i učiniti ključne korake, te smanjiti velike satnice hrvatskih srednjoškolaca. Imaju preko 15 predmeta, svakodnevno u školi sjede barem sedam sati, model učenja je pogrešan, a opća preopterećenost dovodi do loših rezultata.
‘Sve najave o ukidanju predmeta su predizborni trikovi’
S mogućim ukidanjem predmeta slažu se ravnatelji, profesori i većina učenika. Međutim njihova mišljenja nisu identična. – Prevelik je broj predmeta i to se treba promijeniti. O tome se govorilo godinama, a još se nikad nije povukao konkretan potez, kazala nam je ravnateljica jedne zagrebačke gimnazije.
Njeni gimnazijalci imaju i do 17 predmeta ako izaberu neke fakultativne predmete, te su zbog toga preopterećeni. Ravnateljica smatra da su potrebni rezovi predmeta unatoč tome što je to iznimno teško napraviti, ali ‘od nečega se mora krenuti’.
Profesorica engleskog Ana Majnarić, koja inače radi na radnom mjestu učiteljice u jednoj osnovnoj školi, smatra da je riječ o predizbornom triku. – Naša vlast je nesposobna da napravi takvu promjenu kroz dvije do tri godine. Kad bi se ukinuli predmeti velik broj nastavnika će ostati bez satnice i predmeta, to je prevelik socijalni udar, rekla je.
Međutim i ova profesorica svjesna je kako se naši učenici opterećuju brojnim nepotrebnim podacima, a kad će društvu trebati vratiti memorijsku lopticu neće se ništa dogoditi. – Ne učimo školarce kreativnoj slobodi, kritičkom razmišljanju i razvijanju ideja. Osim toga po cijele dane samo sjede u razredima. Tijelo im samo služi kao transport za glavu, zaključila je Majnarić.
U Tesli 16 predmeta, radioničke vježbe i dodatno priprema za maturu
Učenici Prve tehničke škole Tesla u prvom razredu u smjeru elektrotehničara imaju 16 predmeta i dva sata radioničkih vježba tjedno. – To je veliko opterećenje, treba rasteretiti naše učenike. Predmeti su svi jednako zahtjevni, a naši učenici se još dodatno pripremaju za državnu maturu, objasnio je ravnatelj Tesle, Zoran Krivačić. Dodaje kako je i školskim udžbenicima potrebno revidiranje, jer su mnoge informacije zastarjele.
Upisuju gimnaziju radi šireg područja znanja
S mišljenjem struke se ne slaže većina čitatelja Srednje.hr. Naime, na anketu koju smo postavili na portal preko 70 posto čitatelja izrazilo je mišljenje kako nije potrebno ukidati predmete u školama.
S učenicom Lucijom Pasanec iz zagrebačke Pete gimnazije smo provjerili koji su argumenti za to da svi predmeti ostanu uključeni u raspored. – Imam 15 redovnih predmeta tjedno. Ponekad mi se čini kao previše, ali sad kad razmišljam koji bih predmet izbacila ne mogu se odlučiti, objašnjava Lucija. Dodaje kako je upisala gimnaziju da stekne šire znanje što joj ovakav raspored i pruža.
Sve predmete polaže jer je dobro organizirana, a jedino što bi mjenjala je opseg gradiva iz nekih predmeta. – U biologiji se ide u toliko detalja koji nam u životu možda stvarno neće trebati ako se ne budemo time baš bavili, objasnila je Lucija.
Gimnazijalci detaljnije uče strukovne činjenice od strukovnjaka?!
Svega dvadesetak posto srednjoškolaca, od preko dvije tisuće čitatelja koji su glasovali na anketi, zalaže se za ukidanje predmeta. – U nekim strukama se treba reducirati broj predmeta i izbaciti dio nepotrebnog gradiva. Smiješan mi je primjer da mi iz medicinske škole učimo iz biologije manje podataka od gimnazijalaca, to je prilično apsurdno, pojasnila je učenica Martina iz Medicinske i kemijske škole Šibenik.
Martina smatra da bi se trebalo napraviti restrukturiranje predmeta, no sama se ne zalaže glasno za ove promjene, jer kako kaže ‘dok sve bude približno kako treba, ja ću već završiti svoje školovanje’.
Ukoliko želite ovoj raspravi dati doprinos vlastitim mišljenjem, uključite se u anketu i raspravu na forumu koji se nalazi ovdje.
Do konkretnih promjena možda tek za dvije godine
Ukoliko će i doći do ukidanja predmeta, to se neće dogoditi tako brzo. Kreće izrada nacionalnog kurikuluma, te potom predmetnih kurikuluma. Tek nakon toga će se razmatrati koji su predmeti višak. Cijeli proces trajat će najmanje dvije godine, a možda i duže.