Reforma školstva: obaveznih 10 godina, sugerira se učiti kineski i hindu

(Index.hr) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) na svojim je stranicama objavilo “Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije” koje definiraju ciljeve razvoja do 2020. godine.

“Hrvatsko je druÅ¡tvo u dubokim promjenama na svim poljima, Å¡to zahtijeva dugoročno promiÅ¡ljanje o mjestu obrazovanja i znanosti u druÅ¡tvu, posebice u stvaranju inovativnog druÅ¡tva i gospodarstva. Preobrazbu obrazovnog i istraživačkog prostora treba osmisliti tako da se u razdoblju proračunskih ograničenja koje će potrajati joÅ¡ nekoliko godina ona usmjeri primarno na suÅ¡tinske funkcijske, ali i na potrebne institucionalne preobrazbe. Obrazovni i istraživački sustav ne može se trenutno promijeniti i zato treba osmisliti procese koji će ga u ostvarivim koracima u razumnom razdoblju postupno preobraziti u željeni oblik”, smatraju u ministarstvu.

Obaveznih 10 godina Å¡kolovanja

Za razliku od dosadašnjih osam godina obaveznog školovanja, predlaže se opći desetogodišnji obvezni odgoj i obrazovanje koji bi se trebali provoditi u osam razreda osnovne škole te u prva dva razreda svih srednjih škola (gimnazija te umjetničkih i strukovnih), s time da obveznom općem obrazovanju bude u prvom razredu posvećeno 60 posto vremena, a u drugome 40 posto vremena.

“S obzirom na to da u Hrvatskoj treba povećati broj visokoobrazovanih ljudi, potrebno je stvoriti i preduvjete za moguć povećan upis kandidata u studijske programe visokog obrazovanja, zbog čega treba podići kvalitetu srednjoÅ¡kolskog strukovnog obrazovanja. Glavni cilj strukovnog obrazovanja mora biti osposobljavanje učenika za uključivanje u tržiÅ¡te rada, ali i omogućavanje uspjeÅ¡nog nastavka njihova obrazovanja i usavrÅ¡avanja u struci. U ovom kontekstu treba otvoriti mogućnosti dodatnog (izbornog) obrazovanja u zavrÅ¡nim razredima strukovnih Å¡kola”, smatraju u ministarstvu.

Sustav kontinuiranog usavršavanja

“Nastavnici moraju biti uvažavani i primjereno plaćeni, mora im se osigurati dostojno i pravo mjesto u druÅ¡tvu, a oni moraju biti ponosni na svoj poziv, biti mu predani i kreativni u radu s učenicima. Učitelji, nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost, prema zakonu, licenciju obnavljati svakih pet godina. Tim mehanizmom postiže se kontinuirano usavrÅ¡avanje nastavnika te unaprjeÄ‘enje kvalitete nastave”, navodi se u smjernicama koje je objavio MZOS.

“Cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih strateÅ¡ki je cilj jer, s obzirom na vrlo nepovoljne demografske projekcije, moramo s velikom pozornošću prepoznavati, usmjeravati i poticati postojeće ljudske potencijale te se njima Å¡to potpunije i efikasnije koristiti. Drugi temeljni razlog jest nužnost neprestanog usmjeravanja, odnosno prilagoÄ‘avanja, radno sposobnog stanovniÅ¡tva promjenjivim uvjetima na tržiÅ¡tu rada. Treći je razlog omogućavanje obrazovanja radi ostvarenja osobnih težnji pojedinaca za znanjem”, dodaje se.

Sugerira se učenje kineskog i hindskog

“U preobrazbi hrvatskoga obrazovanja treba težiti uspostavi obrazovnog sustava kojim se svakoj osobi treba omogućiti da bude sposobna živjeti u suvremenom civiliziranom svijetu i aktivno sudjelovati u kulturnim zbivanjima te da bude osposobljena za prihvaćanje i sudjelovanje u izgradnji sustava vrijednosti primjereno načelima suvremene demokracije; da bude osposobljena za komunikaciju u multikulturalnoj i mnogojezičnoj meÄ‘unarodnoj zajednici, u kojoj će, uz engleski jezik, važnu ulogu imati i ostali europski jezici poput njemačkoga, francuskoga, ruskoga i Å¡panjolskoga, ali će sve veću ulogu imati i jezici Azije – kineski i hindski; da bude sposobna djelovati u suvremenom tehnički razvijenom druÅ¡tvu u kojem se njeguje pokret održivog razvoja, Å¡to pretpostavlja stjecanje osnovnih znanja iz područja matematike, prirodnih znanosti, tehnike i informatike te druÅ¡tvenih i humanističkih znanosti te da bude sposobna cijeli život stjecati nova znanja i vjeÅ¡tine i tako se trajno prilagoÄ‘avati promjenljivim uvjetima života i rada”, navodi se u smjernicama.

Poticanje humanističke orijentacije te kulture nenasilja i tolerancije

“Obrazovni sustav mora djelovati odgojno i posredovanjem druÅ¡tveno-humanističke komponente obrazovanja poticati humanističku orijentaciju te kulturu nenasilja i tolerancije. Posljednjih se dvadesetak godina radikalno mijenja sustav vrijednosti, pa se umjesto egalitarno-kolektivističkog (prednost kolektiva pred pojedincem) modela razvija suprotni, individualno-liberalni sustav, koji jednostrano favorizira osobni probitak, materijalni interes i korist. Dok su prije obitelj, Å¡kola, religija (crkva) bile ključne institucije odgoja i prijenosa sustava vrijednosti, danas su agresivno nastupili masovni mediji koji, često nekritično i radi stjecanja dobiti, upućuju prema pojedincu i druÅ¡tvu neprimjerene vrijednosne orijentacije. Obrazovni sustav ne može sam razviti i Å¡iriti humanističke vrijednosti u druÅ¡tvu. Mediji te obnaÅ¡atelji javnih dužnosti, poglavito političari, moraju djelovati u korist javnosti i kritički se odnositi prema vrijednostima koje zastupaju i Å¡ire u javnosti”, poručuju iz ministarstva.

Cilj – Å¡to veći broj visoko obrazovanih

“Visoko obrazovanje, istraživanje i inovacije prepoznati su u svijetu kao temeljna sastavnica obrazovnog i istraživačkog prostora, s doprinosom druÅ¡tvenom razvoju i napretku kojim se postiže mudar i održiv rast u koji su uključeni svi graÄ‘ani. Visoko obrazovanje povezano s istraživanjem i inovacijama ima ključnu ulogu u osobnom i druÅ¡tvenom razvitku i stvaranju visokoobrazovanog ljudskog kapitala. Visoko obrazovanje bitan je partner u strategiji Europske unije u stvaranju novih radnih mjesta te u ostvarivanju i održavanju rasta, a takvim bi trebalo biti i u Republici Hrvatskoj”, poručuju iz MZOS.

“Procjenjuje se da će do 2020. godine u Europskoj uniji 45 posto radnih mjesta zahtijevati visoko obrazovanje te da će trebati povećati broj istraživača, čiji udjel danas iznosi 6 od 100 zaposlenika, a u čemu Europa zaostaje za viÅ¡e od 50 posto za najrazvijenijim državama svijeta. Gospodarstvo zasnovano na znanju zahtijeva ljude s mjeÅ¡avinom znanja i vjeÅ¡tina koja obuhvaća transverzalne kompetencije, elektroničke vjeÅ¡tine za digitalno doba, stvaralaÅ¡tvo i prilagodljivost, uz dobro razumijevanje područja u kojem i za koje su se obrazovali. Hrvatsko se visoko obrazovanje, kvalitativno i kvantitativno, ne može razvijati u nekom drugom smjeru i imati drukčiju ulogu u druÅ¡tvenom razvoju i napretku te gospodarskom rastu. Odgovornost je za nacionalni razvoj i usmjeravanje visokoga obrazovanja na Republici Hrvatskoj i svakom naÅ¡em visokoÅ¡kolskom učiliÅ¡tu”, dodaju.