Hrvatski kvalifikacijski okvir – Nastavnici organizirano

(Jutarnji.hr) Glavni cilj reforme je da mlade viÅ¡e ne Å¡aljemo iz Å¡kola na burzu, nego da ih Å¡kolujemo za zanimanja koja su potrebna na trÅ¾iÅ¡tu rada i da se njihove kvalifikacije priznaju u Uniji

Nakon Å¡to struka tijekom zadnjih 15 godina redovito konstatira da je naÅ¡ obrazovni sustav davno izgubio svaku vezu s potrebama trÅ¾iÅ¡ta rada, da su znanja koja djeca donose iz Å¡kola zastarjela i potpuno neupotrebljiva poslodavcima, a brojna zanimanja za koja se Å¡koluju odavno ne postoje, ovaj je tjedan konaÄno napravljen prvi pravi korak koji ulijeva nadu da bi se situacija mogla promijeniti. Ministar obrazovanjaÂ Å½eljko JovanoviÄ‡Â i ministar radaÂ Mirando MrsiÄ‡Â predstavili su nacrt Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji bi, ako bude prihvaÄ‡en, mogao doista znaÄiti poÄetak ozbiljne reforme obrazovnog sustava, osobito strukovnog obrazovanja.Â – To je kljuÄni reformski instrument u obrazovnoj politici ove Vlade, Äime se Å¾eli poveÄ‡ati socijalna ukljuÄivost i zapoÅ¡ljivost. Njime takoÄ‘er Å¾elimo kvalifikacije naÅ¡e djece izjednaÄiti i uÄiniti priznatima u zemljama EU – najavio je ministar JovanoviÄ‡.

Profil radnika

Hrvatska je godinama u vrhu po nezaposlenosti mladih u Europi, a prema podacima ministra MrsiÄ‡a, tek oko 45 posto mladih nakon zavrÅ¡ene srednje Å¡kole uspije naÄ‡i posao: dijelom zato Å¡to se Å¡koluju u programima koji se nude u njihovoj regiji, bez obzira na to postoji li za tim zanimanjima potreba poslodavaca, a dijelom zato Å¡to znanja i vjeÅ¡tine koja steknu u pojedinim Å¡kolama veÄ‡ 20 godina nikome ne trebaju. Primjerice, poznato je da financijski sektor izbjegava zapoÅ¡ljavati Å¡kolovane ekonomiste, veÄ‡ preferira gimnazijalce koji nisu upisali fakultet. Tvrde, naime, da im je lakÅ¡e svemu nauÄiti gimnazijalce nego pokuÅ¡avati promijeniti krivo i zastarjelo znanje ekonomista.

Hrvatski kvalifikacijski okvir, usklaÄ‘en s Europskim kvalifikacijskim okvirom, to bi trebao stubokom promijeniti. Prije svega, Ministarstvo rada izradit Ä‡e standarde zanimanja. Drugim rijeÄima, za svako postojeÄ‡e zanimanje u 26 obrazovnih i radnih podruÄja propisat Ä‡e toÄno koje vjeÅ¡tine i znanja mora imati uÄenik nakon zavrÅ¡ene Å¡kole ili fakulteta. Ministarstvo regionalnog razvoja paralelno Ä‡e izraditi analizu trÅ¾iÅ¡ta rada i toÄno propisati za svaku regiju koji im profil radnika treba, a na temelju toga Ministarstvo obrazovanja korigirat Ä‡e obrazovne programe i vidjeti koji im profili Å¡kola i fakulteta trebaju, a koji ne. Sve Ä‡e koordinirati posebno Nacionalno vijeÄ‡e za razvoj ljudskih potencijala. Prema procjenama, za taj Ä‡e posao struÄnjacima trebati najmanje dvije godine.

KljuÄna je promjena ta da viÅ¡e neÄ‡e biti dovoljno zavrÅ¡iti formalnu Å¡kolu, veÄ‡ Ä‡e pojedinac morati imati potrebne kompetencije, propisane za svako zanimanje.

Stjecanje kompetencija

– Pritom nije vaÅ¾no samo formalno, nego i neformalno obrazovanje, poput raznih teÄajeva i informalnog obrazovanja, odnosno neorganiziranog obrazovanja iz iskustva ili prakse. Dakle, neÄ‡e, kao do sada, biti vaÅ¾an papir nego stvarno znanje, i to potpuno usklaÄ‘eno s onim u EU, koje se tamo priznaje jednako kao i kod nas – objaÅ¡njava naÅ¡ sugovornik koji je sudjelovao u izradi HKO-a.

Svaki pojedinac imat Ä‡e pravo zatraÅ¾iti da se ispitaju njegove kompetencije, bez obzira na formalno obrazovanje. Na primjer, ako je osoba 20 godina Å¾ivjela u Velikoj Britaniji, moÅ¾e nakon povratka u Hrvatsku zatraÅ¾iti da se na Filozofskom fakultetu ispitaju njezine kompetencije znanja engelskog jezika prema standardu zanimanja. Ako proÄ‘e, moÅ¾e tu kvalifikaciju dobiti u radnu knjiÅ¾icu. Kovinotokar koji 10 godina radi u automehaniÄarskoj radionici moÅ¾e zatraÅ¾iti da se u ovlaÅ¡tenoj ustanovi ispitaju njegove kompetencije i da mu se upiÅ¡e odgovarajuÄ‡a struÄna sprema.