(24 sata) SrednjoÅ¡kolci, njihovi roditelji, nastavnici i ravnatelji uglavnom vjeruju da su motivi za neetiÄno i koruptivno ponaÅ¡anje u Å¡koli lakÅ¡e postizanje cilja. Ili obostrana korist unutar odnosa nastavnik-uÄenik i uÄenik-roditelj.
Vjeruju da takvo ponašanje neće biti sankcionirano, a svemu “kumuje†iskrivljeni sustav vrijednosti koji obezvređuje znanje, kao i mišljenje da je takav obrazac ponašanja postao općeprihvaćen u društvu.
Kupovanje namirnica, selidba, postavljanje ploÄica
ÄŒak 62 posto nastavnika i roditelja te 68 posto ravnatelja vjeruje da su razlozi za korupciju u srednjim Å¡kolama ukorijenjeni u druÅ¡tvu. Tako je dio roditelja, njih 4,5 posto, priznao da su osobno vidjeli da se nastavnicima daju pokloni kako bi njihovo dijete dobilo viÅ¡u ocjenu ili kako bi odgodili ispit. MeÄ‘u poklonima su najÄešće omotnice, odnosno novac, ali ima tu i putovanja, kao i ponuÄ‘enih usluga.
Osim korupcije u Å¡kolama, sveprisutno je i krÅ¡enje etike. Tako će uÄenici boljeg druÅ¡tvenog statusa, oni kojima su roditelji takoÄ‘er nastavnici, kao i oni koji se bave izvanÅ¡kolskim aktivnostima, Äesto biti favorizirani. No osim toga, dio nastavnika koristi uÄenike da im obave i osobne poslove, a istome je svjedoÄilo oko pet posto nastavnika i tri posto ravnatelja. NajÄešće je rijeÄ o plaćanju raÄuna i kupovini namirnica. No nastavnici uÄenike Å¡alju u kladionicu, traže ih za pomoć pri selidbi, polaganju ploÄica, kosidbi vrta i berbi grožđa. UÄenici se slažu da su takve radnje neetiÄne, ali ih obavljaju kako bi izostali s nastave.
Opsežno istraživanje “Korupcija u obrazovanju†tijekom 2013. do kraja 2014. godine proveli su Forum za slobodu odgoja i Mreža centara za obrazovne politike, a cijeli projekt financirala je Europska unija i Ured za udruge Vlade RH. Sudjelovao je 501 roditelj te 329 nastavnika i 101 ravnatelj iz gimnazija, strukovnih i drugih srednjih Å¡kola iz Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, OsjeÄko-baranjske i SisaÄko-moslavaÄke županije.
Å aljemo krive poruke mladima o neetiÄnom ponaÅ¡anju
– Intencija ovoga istraživanja nije napad na nastavnike. MeÄ‘u njima ima onih koji obožavaju svoj posao, koji od svojeg novca kupuju pribor za nastavu. O nastavnicima se najÄešće priÄa kao o nekim ljudima koji su stalno na godiÅ¡njem, ali slika nije baÅ¡ ploÅ¡na. Ipak, tijekom istraživanja nismo baÅ¡ oÄekivali da ćemo imati stavke poput onih koje govore da uÄenici nastavnicima stavljaju ploÄice u kući. Svemu tome krivo je druÅ¡tvo i pojedinci koji su bahati i koji si dopuÅ¡taju da svaÅ¡ta priÄaju u medijima i na televiziji. Kao da nisu svjesni da to drugi sluÅ¡aju, da Å¡alju pogreÅ¡ne poruke mladima – objaÅ¡njava nam Mario BajkuÅ¡a, direktor razvoja i programa Foruma za slobodu odgoja te voditelj istraživanja o korupciji i neetiÄnom ponaÅ¡anju u Å¡kolama.
Forum je vrlo aktivan i u organiziranju okruglih stolova, predavanja i raznih drugih istraživanja koji pokazuju da među mladima vlada veliki pesimizam i to je, smatra Bajkuša, vrlo zabrinjavajuće.
Treba podići svijest o štetnosti korupcije
– Trebamo izoÅ¡triti sve senzore na korupciju. Na svim nivoima. Na jednom panelu u Zagrebu pitali smo uÄenike smatraju li prepisivanje neetiÄnim. UÄenik mi je rekao da ne vidi problem da ponekad zaviri kod Å¡kolskog kolege jer je gradivo toliko preopÅ¡irno da ne mogu sve stići nauÄiti. A s druge strane, prepisuju se magistarski radovi i nikome niÅ¡ta. Ja sam se tom uÄeniku ispriÄao u ime odraslih. Drugi primjer dolazi s jednog okruglog stola u Osijeku gdje je nastavnica govorila kako oni uÄenike poduÄavaju poÅ¡tenju, tome kako je rad važan i da će se to cijeniti u sustavu rada. Onda ti isti uÄenici zavrÅ¡e Å¡kolovanje, a na tržiÅ¡tu vladaju plemensko-rodbinski obiÄaji. Ti mladi žele raditi, žele biti druÅ¡tveno korisni, žele biti poduzetnici i žele biti poÅ¡teni, ali klima u naÅ¡oj zemlji to ne dopuÅ¡ta. I zato želimo podignuti svijest o korupciji na svim razinama – objaÅ¡njava BajkuÅ¡a dodajući da, ako želimo neÅ¡to promijeniti, moramo poÄeti sad kako bismo za 10 ili 20 godina imali zdravu generaciju mladih ljudi.
A cijela priÄa je splet kućnog odgoja, Å¡kolstva i druÅ¡tva. 

Važno je da nastavnici imaju povjerenje
Neka ponaÅ¡anja, poput popisivanja uÄenika koji nedostaju na nastavi, godinama se prepuÅ¡taju uÄenicima da to rade. Smatra se da je to odraz povjerenja nastavnika prema uÄenicima. Isto tako, generacijama se dariva nastavnike za sve moguće razloge, poput Božića, roÄ‘endana, na kraju Å¡kolske godine… Tako se nerijetko daruju i zlato te umjetniÄke slike. Istraživanje je pokazalo da Äak 25 posto roditelja smatra kako je sitnom korupcijom i neetiÄnim ponaÅ¡anjem lakÅ¡e doći do ciljeva, a gotovo 35 posto smatra da je cvjetanju korupcije u Å¡kolama kriv loÅ¡ obrazovni sustav. Roditelji su takoÄ‘er upitani jesu li se ikad žalili na korupciju ili neetiÄno ponaÅ¡anje s bilo Äije strane (nastavnika, ravnatelja, uÄenika, roditelja ili drugoga Å¡kolskog osoblja) u srednjim Å¡kolama. Samo 6,6 posto njih je to uÄinilo, dok se ostali roditelji nikad nisu na to potužili.
Zanimljivo je i da je viÅ¡e od polovice nastavnika, kao i viÅ¡e od 60 posto ravnatelja, izjavilo da se uÄenike ukljuÄene u izvannastavne aktivnosti tretira drukÄije od ostalih. Takva praksa najÄešća je u gimnazijama gdje je gotovo 90 posto ravnatelja izjavilo da su osobno upoznati s drukÄijim tretmanom takvih uÄenika. Å to se tiÄe darivanja nastavnika s ciljem odgaÄ‘anja ispita ili usmenog ispitivanja, takva su darivanja neÅ¡to Äešća u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je gotovo 18 posto nastavnika svjedoÄilo takvom Äinu, dok je u ostalim županijama isto izjavilo pet posto nastavnika.
Tko prijavi mito, nastradat će
Samo Å¡est posto ravnatelja žalilo se na korupciju, a većina njih vjeruje da nema smisla prijaviti korupciju jer se time neće niÅ¡ta postići. I nastavnici i ravnatelji slažu se s izjavom kako je vjerojatno da će ljudi koji prijave korupciju jednog dana zbog toga na neki naÄin ispaÅ¡tati.
Majko mila, koje sranje od istraživanja… OÄito je da je obrazovanje u Hrvatskoj otiÅ¡lo k vragu kad se “istraživaÄi” bave ovakvim stvarima. Sljedeće Å¡to možemo oÄekivati je “pedofilija u Å¡kolama”, “teror nad ravnateljima” i “koliko su uÄenici zadovoljni svojim obrazovanjem”.
Da je u ovom cirkusu od udruga koje su provodile istraživanje bio itko s mozgom, možda bi se sjetili provjeriti koliki je omjer poklanjanja ocjena zbog mita u odnosu na poklanjanje ocjena zbog pritisaka od strane roditelja i ravnatelja. Ali pretpostavljam da bi to zahtijevalo bar neÅ¡to istraživaÄke kreativnosti i znanstvenog pristupa.
Obzirom na broj ispitanika i postotak koji je istaknut možemo samo zakljuÄiti da je korupcija minimalna.
Nekoliko stotina ispitanika je korektan uzorak. To je jedino Å¡to ovdje Å¡tima.
Kao i u svim ostalim segmentima hrvatskog društva, korupcije ima i u školstvu!
Međutim, autor ove umotvorine traži korupciju na krivim mjestima.
Vjerojatno koruptivnih radnji ima i meÄ‘u uÄiteljima, ali istraživanje je trebalo odgovoriti na pitanja:
1.
Što je, recimo, s korupcijom prilikom zapošljavanja u škole? Nije li nedavno jedna kolegica javno ustvrdila kako je cjenik po Splitu 7000 eura za radno mjesto?
2.
Å to je, isto tako, s korupcijom prilikom obavljanja graÄ‘evinskih radova po Å¡kolama, stavljanja klimatizacije, izdavanja dozvola za koriÅ¡tenje Å¡kolskih sportskih dvorana? Tu nema profesora, već neki drugi igraÄi! Iz ureda!
3.
Å to je, potom, s majkom svih korupcija u prosvjeti – korupcijom u povjerenstvima za tehnoloÅ¡ke viÅ¡kove? Zna ekipa iz SHU zaÅ¡to su prodali kolege onim besramnim Kolektivnim ugovorom – te komisije njima su važnije od obraza! Jer, obraza nemaju, a novca nikad dosta!
Ima toga joÅ¡! Autor Älanka mogao je zaviriti u bilo koju zbornicu, rekli bi mu kako stoji stvar s korupcijom!