(HRT) Oni Äesto nemaju ni za hranu, a kamoli za igraÄke, Å¡kolski pribor ili novu odjeću. To je stvarnost za 60.000 tisuća djece predÅ¡kolske dobi u Hrvatskoj – koja žive ispod granice siromaÅ¡tva. U belomanastirskoj osnovnoj Å¡koli dnevni obrok stoji pet kuna. Oko sto kuna za neke je roditelje – previÅ¡e. DjeÄak koji je molio hranu, rasplakao je uÄiteljicu. OdluÄila mu je platiti izdatke za Å¡kolsku kuhinju.
UÄiteljica koja mi je rekla da je platila kuhinju, mene je to kao vijećnika pogodilo i zato sam inzistirao u Gradu da nam rijeÅ¡e dvadeset obroka minimum za sljedeću Å¡kolsku godinu, rekao je Damir Mendler, ravnatelj OÅ Dr. Franjo TuÄ‘man u Belom Manastiru.
Gladni djeÄak dignuo je Å¡kolu na noge. Za njega i dvadesetak druge siromaÅ¡ne djece Grad će plaćati mlijeÄnu kuhinju, no tek od sljedeće godine. Kako kaže Ivan DoboÅ¡, gradonaÄelnik Belog Manastira, pozicije u proraÄunu su isto napete, a iz godine u godinu sve je viÅ¡e zahjeva za socijalne namjene.
SiromaÅ¡ni gradski proraÄun u joÅ¡ siromaÅ¡nijoj regiji teÅ¡ko može pokriti sve socijalne potrebe. No djeca bi ipak trebala biti na prvom mjestu. Kako govori ravnatelj OÅ Dr. Franjo TuÄ‘man, posebno je teÅ¡ko vidjeti djecu koja kradomice gledaju kako drugi jedu, a ona ne mogu. I sve ih je viÅ¡e. Å kolaraca, ali i djece predÅ¡kolske dobi. Unicefovo istraživanje potvrdilo je kako je u Hrvatskoj 60.000 gladnih predÅ¡kolaca.
Belomanastirski Centar za socijalnu skrb novÄano pomaže gotovo tri tisuće korisnika s mjeseÄno oko 2,5 milijuna kuna. Korisnici zajamÄene minimalne naknade mogu na temelju priznatog prava ostvariti i druga prava: troÅ¡kove ogrjeva, pokopa, stanovanja. No pravo na hranu Å¡kolske djece – zakon ne predviÄ‘a. Novi zakon o socijalnoj skrbi tek jednim Älankom spominje Å¡kolsku kuhinju. Roditelji bi dio novca koji dobiju od države trebali odvojiti za Å¡kolsku kuhinju. No Centar teÅ¡ko može kontrolirati na Å¡to roditelji troÅ¡e socijalnu naknadu. Roditelji se najÄešće srame siromaÅ¡tva. Pa uÄitelji ostanu iznenaÄ‘eni kada im se djeca obrate za pomoć.
I dok Gradsko vijeće tek treba izglasati novi proraÄun, a Centar za socijalnu skrb provjeriti na koji naÄin roditelji troÅ¡e naknade, graÄ‘ani reagiraju odmah. PriÄa o gladnom djeÄaku i uÄiteljici dirnula je mnoge. Javilo se mnoÅ¡tvo ljudi i tvrtki. U belomanastirskoj Å¡koli viÅ¡e nitko neće uÄiti gladan. No Å¡to je s drugim hrvatskim Å¡kolama? Hoće li mjerodavni Äekati da u svakoj Å¡koli jedan gladni uÄenik zatraži hranu od uÄiteljice?
Josipović: RjeÅ¡enje problema siromaÅ¡tva je u jaÄanju ekonomije
Budimo realni, rjeÅ¡enje problema siromaÅ¡tva je u jaÄanju ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta, a svi oni koji su ugroženi siromaÅ¡tvom prije svega žele raditi te sami zaraditi svoj kruh. Na tome moramo raditi i to je za cijelo druÅ¡tvo najveći izazov, rekao je Ivo Josipović, predsjednik Republike.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku – stopa rizika od siromaÅ¡tva u Hrvatskoj za 2013. iznosila je 19,5%. Gotovo 15 posto graÄ‘ana ne može si priuÅ¡titi najosnovnije – obrok koji sadržava meso ili ribu – svaki drugi dan te najamnine, režije, kredite, barem tjedan dana godiÅ¡njeg odmora i podmirenje neoÄekivanog financijskog troÅ¡ka. Zemlje EU-a sa sliÄnom stopom siromaÅ¡tva su Italija, Latvija, a s viÅ¡om stopom Bugarska, GrÄka, Litva, Rumunjska i Å panjolska.
Za razliku od broja siromašnih koji raste, broj zaposlenih u Hrvatskoj pada pa drugi mjesec zaredom i smanjen je za 1,2% u odnosu na kolovoz.
Uvaženi sabornici, je li Vam neugodno kad Äitate ovo? Koliko ono stoje vaÅ¡i subvencionirani ruÄkovi, za koje država ima novaca?
Gospon Prežidente, je li možda Vas sram Å¡to ste na Äelu Republike koja nije u stanju u 21. st. nahraniti svoju djecu?
Kao vjernika, zanima me, gdje je sad Crkva?
Puno pitanja, malo odgovora!
Što se uopće i može odgovoriti?
Kako smo postali ovako bolesno društvo?
Niste u pravu dragi kolega. Naša su djeca debeeela i bogataaa.
Upravo to najbolje zna naša Sanja, voditeljica odjela u glavnoj javnozdravstvenoj ustanovi, koja se bavi upravo debljinom. Iza nje je niz znanstvenih radova, toliko potrebitih našemu jadnom bogatom društvu.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/milanoviceva-supruga-ako-vam-je-crni-kruh-skup-rezite-ga-na-tanje-snite/780377.aspx
Ako vam je crni kruh skup, režite ga na tanje šnite???
ZateÄen sam blistavim primjerom oÅ¡troumlja uvažene doktorice! Ovoga se ni Rojs ne bi dosjetio!
Jedino pametnije što je mogla izjaviti bilo bi nešto u stilu:
Ako vam je crni kruh skup, jedite bijeli!
Ili,
ta što hoćete, jeli ste neki dan!
Podsjeća me to na primjer iz Pariza, kad je gladna i raspomamljena gomila prosvjedovala, a premijer Guizot ih pokuÅ¡ao utjeÅ¡iti rijeÄima:
” Ta Å¡to se bunite? Ako ste siromaÅ¡ni, rjeÅ¡enje je jednostavno – obogatite se!”
Znamo kako je ta priÄa zavrÅ¡ila!
Sramota je na Å¡to smo spali! Ovog nije bilo ni u ratu…
Usput, Milanovićeva žena jest poput Marije Antoinette: ni jedna ni druga nisu rekle ono za Å¡to ih se demonizira (kolega povjesniÄar bi to trebao znati). Ova prva je izrekla znanstvenu istinu, a druga je stvar Å¡to su mediji interpretirali kako jesu.
Gdje ste, recite, našli da spominjem Mariju Antoanetu? Ja to ne nalazim, a ipak bih, kako pišete, valjda trebao znati da sam je spomenuo?!
Pardon! Usporedno sam Äitao Älanke i odgovorio sam na krivi post
TipiÄna hrvatska priÄa: detektiraj jedan problem u jednom mjestu, objavi priÄu, navuci jadni narod da donira svoj novac i zakrpa problem na par mjeseci, objavi drugu priÄu s “happy end”-om i RIJEÅ IO SI Äitav problem na razini države.
Molim, a gdje su ostale Å¡kole koje se bore s istom ovom tematikom? Gdje su donacije za njih?
Idemo linijom manjeg otpora: napiÅ¡ite Å¡kole koje se NE bore s ovim istim problemom. (lakÅ¡e je, ima ih…5?)
U meÄ‘uvremenu, idemo pisati naputke i pravilnike kojima ćemo Å¡amarati kaznama uÄiteljice koje dozvole upotrebu starih udžbenika socijalno ugroženim uÄenicima, ali kada te iste uÄiteljice iz svog polu-praznog džepa plate toj istoj djeci Å¡kolsku kuhinju onda su nam dobre?! Onda nam ne smetaju? Onda nisu Sotone koje ruÅ¡e državno-nakladniÄki aparat?
Do toga smo stigli: da uÄitelji za svoju mizeriju sami kupuju nastavna sredstva i pomagala (jer im je DUŽNOST biti moderan i inovativan), da “Äuvaju” djecu jer roditelji rade (neka samo pomisle na Å¡trajk pa ćemo ih popljuvati po svim medijima), ali neka istovremeno plaćaju obroke i pribor socijalno ugroženima (jer uÄitelji bi trebali biti HUMANI iako i sami vise oko te linije siromaÅ¡tva).
Ali dok ti isti uÄitelji trebaju platiti prijevoz, režije, obrok svojoj djeci, opremu za Å¡kolu, lijekove… onda ćemo im smanjivati naknade, ukidati prava i zvati dnevne tiskovine da po njima pljuju i omalovažavaju ih.
“Do toga smo stigli: da uÄitelji za svoju mizeriju sami kupuju nastavna sredstva i pomagala (jer im je DUŽNOST biti moderan i inovativan), da “Äuvaju†djecu jer roditelji rade (neka samo pomisle na Å¡trajk pa ćemo ih popljuvati po svim medijima), ali neka istovremeno plaćaju obroke i pribor socijalno ugroženima (jer uÄitelji bi trebali biti HUMANI iako i sami vise oko te linije siromaÅ¡tva).
Ali dok ti isti uÄitelji trebaju platiti prijevoz, režije, obrok svojoj djeci, opremu za Å¡kolu, lijekove… onda ćemo im smanjivati naknade, ukidati prava i zvati dnevne tiskovine da po njima pljuju i omalovažavaju ih.”
Nažalost baÅ¡ tako kolega 🙁
Da ne spominjemo porojekte i modernu Å¡kolu kao u Finskoj, ali naravno uz svu silu papirologije i inspekcije, te prividne “slobode” jer da ne bi sluÄajno kome palo izvest djecu u Å¡kolsko dvoriÅ¡te da im neÅ¡to pokaže ili joÅ¡ gore ne drži se minutaže napisane u pripremi…
(btw. uÄitelji u Finskoj mogu s nastave udaljiti uÄenika koji ometa rad)