Od devet škola u tri smjene, čak osam ih je u Dalmaciji

(Slobodna Dalmacija) Teška gospodarska situacija i ispražnjena državna blagajna natjerala je aktualnu vlast na najavu novih rezova, pa tako i u obrazovanju. U sjeni proračunske rupe ostale su, međutim, najave i pripreme obrazovnih reformi, a da Vlada od njih ne odustaje, svjedoči i to što je u srpnju prihvatila Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije u kojoj se kao jedna od novosti predviđa i uvođenje devetogodišnje obvezne osnovne škole.
Kada će to biti moguće, ostalo je otvoreno pitanje, iako je prilikom predstavljanja nacrta strategije prošle godine voditelj skupine koja je na njoj radila prof.dr. Neven Budak kao najraniju moguću godinu uvođenja naveo 2018. godinu.

MeÄ‘utim, u Å¡kolama je sve to izazvalo dosta skepse – a osobito pitanje infrastrukture, odnosno provedbe nastave i smjeÅ¡taja joÅ¡ jedne generacije djece koja će u Å¡kolu ubuduće kretati ranije od sadaÅ¡njih generacija, jer će Å¡kola biti obvezna za svu djecu koja do 1. rujna u tekućoj godini navrÅ¡e Å¡est godina.

Trbuhom za kruhom

Jednosmjenska nastava, primjerice, kao jedan od preduvjeta, kojoj su težile dosadaÅ¡nje vlasti pa tako i Kukuriku koalicija, čini se u narednim godinama nemogućom misijom – prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za proteklu 2013./2014. Å¡kolsku godinu, od 876 matičnih osnovnih Å¡kola u Hrvatskoj najviÅ¡e ih je i dalje radilo u dvije smjene – njih 476 ili 54,3 posto.

Nastava u jednoj smjeni provodila se u 391 školi ili njih 44,6 posto, od čega najviše u Varaždinskoj županiji 85,4 posto, a najmanje u Zagrebačkoj županiji, 18,8 posto.

I u gradu Zagrebu neÅ¡to manje od trećine osnovnih Å¡kola radi u jednoj smjeni. No, na žalost, usprkos najavama prosvjetnih vlasti proteklih godina, Hrvatska joÅ¡ uvijek ima osnovnih Å¡kola koje rade u tri smjene – njih ukupno devet, od kojih najviÅ¡e i to čak sedam u Splitsko-dalmatinskoj županiji te po jedna u Zagrebačkoj i Zadarskoj županiji.

– Å kole koje rade u tri smjene koncentrirane su u tri grada, Splitu, KaÅ¡telima i Solinu, Å¡to ne čudi jer su to mjesta u koja ljudi sve viÅ¡e dolaze trbuhom za kruhom. Oni su epicentri oko kojih se sve vrti, koji nude veće mogućnosti zaposlenja, pa je u njima i viÅ¡e obitelji s djecom. Tko će danas pronaći posao u Zagori? – kaže pročelnik za prosvjetu, kulturu i Å¡port Splitsko-dalmatinske županije Zdravko Omrčen.

Osim toga, upravo objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2013.godinu pokazuju kako su upravo Kaštela i Solin rijetki gradovi u toj županiji koji su prošle godine zabilježili pozitivan prirodni prirast, što im također ide naruku kada je u pitanju (buduća) učenička populacija.
Zatvoreno 110 Å¡kola

S druge strane, život u zaleđu i dijelu otoka se gasi, a Zdravko Omrčen kaže kako je samo u posljednjih dvadesetak godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji zatvoreno 110 područnih osnovnih škola. Od današnjih 65 matičnih škola u županiji (izvan Splita i Makarske) njih više od trećine ima manje od 150 učenika.

– Kada govorimo o radu Å¡kola u tri smjene, treba imati u vidu i činjenicu da je osnovnoÅ¡kolski prijevoz besplatan, pa se dogaÄ‘a da roditelji, ako već mogu birati, djecu radije Å¡alju u matičnu a ne u područnu Å¡kolu – dodaje Omrčen.

Primjerice, od 18 tisuća učenika osnovnih Å¡kola kojima je osnivač ta županija njih trećina ili oko Å¡est tisuća su – putnici! A stavka prijevoza za učenike osnovnih i srednjih Å¡kola odnosi viÅ¡e od polovice ukupnog budžeta za obrazovanje Splitsko-dalmatinske županije, Å¡to negativno utječe na pedagoÅ¡ki standard Å¡kola.

Stoga, smatra Omrčen, prije bilo kakvih poteza, ušteda i strategija treba dobro sagledati situaciju na terenu, financijsku težinu ali i dugoročne demografske projekcije:

– Statistički podaci zabrinjavaju, ali mi ne možemo imati nekakvu županijsku strategiju ako ne postoji dobro postavljena strategija obrazovanja na državnoj razini – poručuje Zdravko Omrčen.

Iako neke (bogatije) županije koje su prilično uložile u škologradnju, poput Varaždinske ili Istarske, imaju visok postotak osnovnih škola koje rade u jednoj smjeni (80 i više posto), u nekim županijama očigledno depopulacija pridonosi tome trendu.

Tako danas čak 66,7 posto osnovnih škola u Ličko-senjskoj županiji radi u jednoj smjeni, a u Šibensko-kninskoj njih oko 61 posto, u Dubrovačko-neretvanskoj oko 68 posto, a u Primorsko-goranskoj 70 posto.

Rad osnovnih Å¡kola u Dalmaciji 2013./2014.

Županije tri smjene 1, 2, 3,
SPLITSKO-DALMATINSKA 37 (40,2%) 48 (52,2%) 7 (7,61%)
ZADARSKA 19 (51,4%) 17 (45,9%) 1 (2,70%)
Å IBENSKO-KNINSKA 14 (60,9%) 9 (39,1%) /
DUBROVAÄŒKO-NERETVANSKA 21 (67,7%) 10 (32,3%)

Tristo tisuća djece manje

Geograf i demograf prof.dr. Ivo Nejašmić u radu „Kamo ide Hrvatska“, objavljenome u zborniku radova sa znanstvenog skupa „Demografija u Hrvatskoj“, održanom u povodu 50. obljetnice rada naše ugledne akademkinje Alice Wertheimer-Baletić, navodi prilično sumorne prognoze za hrvatsko školstvo do 2031.godine. Od 2001. do 2031. godine, naime, broj djece od 0 do 14 godina smanjit će se za gotovo tristo tisuća.

– U sljedećim desetljećima demografsko izumiranje bit će glavno obilježje stanovniÅ¡tva Republike Hrvatske. Uslijedit će zatvaranje mnogih Å¡kola, posebno u jače depopuliranim krajevima. Do 2031.godine broj djece u dobi od pet do 14 godina smanjit će se za 197.570, pa će u osnovnim Å¡kolama biti sedam tisuća razreda manje – upozorava prof. dr. NejaÅ¡mić.

Ništa bolje neće biti ni sa srednjoškolskom populacijom u dobi od 15 do 19 godina, kojoj do 2031.godine predviđa smanjenje za oko 40 posto ili 120 tisuća osoba, što će dovesti do manjka od 4200 razreda. Prema tim prognozama, u hrvatskim osnovnim i srednjim školama od 2001. do 2031.godine nestat će oko 11 tisuća razreda!