(Jutarnji.hr) Država ovdje plaća samo profesore i administraciju. U ostalome sudjeluju lokalna zajednica, Belupo, Podravka, Rotary klub…
Zgrada gimnazije “Fran Galović†u Koprivnici izgleda poput nasukanog svemirskog broda. Robotić njome upravlja. Tako se, naime, preziva njezin ravnatelj. Vjekoslav Robotić, magistar druÅ¡tvenih znanosti, profesor povijesti i geografije, uveo nas je u svoj ured, Äiji desni zid Äine staklene ploÄe i koji je nekako uvuÄen po sredini zgrade baÅ¡ kao kakva komandna kabina.
Robotić je Äovjek u srednjim godinama, s naoÄalama, dosta strogog lica, koji naoÄigled uživa u svom poslu. U Å¡koli je dvanaest godina, a ravnatelj je eto već Å¡estu. Pitanja mu zapravo nije potrebno postavljati. NaoÄigled se raduje kad dobije priliku da iznosi podatke. A podaci koje je iznio o Å¡koli zapanjujuće su optimistiÄni. Ukratko, ta Å¡kola kao da se ne nalazi u Hrvatskoj. Svakako se ne nalazi u njezinu aktualnom prosjeku. Primjerice, maturi su ove godine pristupila 183 uÄenika i 182 su je položila i svi su upisali fakultet! Njih 85 posto onaj koji su željeli.
Brod ili kaznionica
“NaÅ¡a je Å¡kola meÄ‘u rijetkima koje su javnosti prezentirale rezultate s ovogodiÅ¡nje matureâ€, istiÄe Robotić i objaÅ¡njava, meÄ‘u ostalim, zaÅ¡to su njihovi Ä‘aci toliko uspjeÅ¡ni: “NaÅ¡a popunjenost profesorskim kadrom je stopostotna. Svaki od 55 profesora predaje upravo predmet za koji je struÄan. Nema improvizacijaâ€.
ve je godine u koprivniÄkoj gimnaziji 699 Ä‘aka. Mnogi od njih dolaze biciklima, koji su u Koprivnici popularni koliko i svojedobno Mercedesi u Imotskom. Gotovo svatko ga ima. I sama Å¡kola raspolaže s trideset vozila kojima uÄenici idu na terensku nastavu. Robotić otkriva i da imaju Äamac, u kojem takoÄ‘er izvode terensku nastavu, na Dravi…
Ravnatelj priznaje da zgrada gimnazije izvana pomalo podsjeća, osim na svemirski brod, na luksuznu kaznionicu.
“Nadimak joj je Oz, nema ni jednu ciglu, u nju je ugraÄ‘eno Å¡est tisuća kvadrata stakla i tisuću tona Äelika, Å¡to je jednako ukupnoj koliÄini metala koju je dosad Äovjek ostavio u svemiru.â€
Putovanje misli
Doista, izmeÄ‘u zatvora, bolnice, kasarne i Å¡kole u naÅ¡oj civilizaciji stoljećima nije bilo razlike, no koprivniÄka gimnazija doista ne ostavlja dojam neugodne ustanove. ProviÄ‘ena je staklom gotovo iz svakog ugla i premda su uÄionice, ukupno ih je 35, naredane poput zatvorskih ćelija s uzdužnim balkonom, ne djeluje sve to skupa strogo i odreÄ‘eno. Ovdje misli doista slobodno mogu putovati. Ono Å¡to sam osjetio po dolasku, stanovitu slobodu, potvrdili su da je ima uÄenici, petero predsjednika svojih razreda: Ivan Orehovec (3. b), Ines Sewer (3. e), Tena Horvat (3. f), Domagoj Mlakar (2. A) i Karlo Kekez (2. g).
Videolink s Amerikom
Neko sam ih vrijeme gnjavio oÄekivanim pitanjima Äekajući da se dovoljno užive u razgovor. Prije svega me zanimalo koliko je slika koju mi je nacrtao ravnatelj lijepa kulisa. Indikativno je bilo sljedeće pitanje, potkraj: Koliko u Å¡koli ima nasilja, ocijenite na ljestvici od jedan do deset, s tim da veća ocjena znaÄi manje nasilja? Petero predsjednika spontano je, gotovo uglas, odgovorilo: “Desetâ€.
Kad sam ih pitao Å¡to misle da je pristojna plaća za mladog, Å¡kolovanog struÄnjaka, nisu se usudili bubunuti veću cifru od pet tisuća kuna! Ali barem dvojica su rekla da ne vide svoju budućnost u Hrvatskoj. Ta su djeca i pametna, i skromna, i na putu smo da ih izgubimo. Tako vjerojatno stoje stvari jednom kad se napusti ova gimnazija i njezin mikrokozmos. A unutar njega trista Äuda.
Å kola je, primjerice, partner Goethe instituta, kao prva od devet u Hrvatskoj i kao takva, dobila je, kompletno opremljenu tzv. njemaÄku sobu. Svake godine Å¡kola Å¡alje besplatno u kampove u njemaÄku Äetiri do osam najboljih Ä‘aka. U Å¡koli postoji i tzv. francuska soba, posrijedi je suradnja pak s Francuskom alijansom. U Å¡koli Äak razmiÅ¡ljaju da uvedu i dvojeziÄnu hrvatsko-francusku nastavu!
Da ne bi bilo zabune, ova gimnazija svoje marljive Ä‘ake itekako upozorava Å¡to ih Äeka u hladnom, bijelom svijetu kapitalizma. UkljuÄena je u projekt AISEC, u sklopu kojeg studenti sa svih strana svijeta održe deset radionica za Ä‘ake na temu kako se uklopiti u svijet rada i poduzetniÅ¡tva.
Gimnazija održava i stalan videolink s jednim ameriÄkim koledžem i svake godine najbolji uÄenici, uz pomoć sponzora, odlaze na tjedan dana u neki poznati domaći znanstveni institut u inozemstvu. Tako su, primjerice, lani najbolji Ä‘aci iz fizike, njih Å¡estero, proveli tjedan dana u Å¡vicarskom CERN-u, gdje su uživo vidjeli, primjerice, onaj Äuveni ubrzivaÄ Äestica. Preko udruge Civitas, koju vodi znanstvenik Ivan Äikić, Å¡kolu posjećuju poznati svjetski znanstvenici…
Tomislav Čadež