Piše: Damir Belavić
Problem je sustavu, a malo i u mentalitetu.
Osobni osvrt na komentare raznih portala o PISA rezultatima.
Po mom mišljenu za konstantno ispodprosječne rezultate nisu baš krivi učitelji koji sada, kako mediji pišu, bezobrazno traže povišicu, a rade isto loše kao i prije.
Tužno je to što nas mediji tako gledaju i tužno je što smo prema izjavi premijera mi sustav za čuvanje djece, jer: “..roditelji ne znaju kuda će s djecom…”.
Da obrazložim zašto mislim da je ovdje sustav zakazao, a ne naši kreativni i entuzijastični učitelji.
Kao učitelj matematike u OŠ Ludina s nekoliko godina iskustva u Erasmus projektima imao sam prilike boraviti u školama u Finskoj, Estoniji, Švedskoj, Češkoj te sam u svibnju ove godine proveo tjedan dana u školi u Dublinu u Irskoj. Pa se nadam da će to osobno iskustvo ipak pridonijeti ozbiljnijem shvaćanju mojih razmišljanja. I vidimo da su te zemlje postigle vrlo dobar rezultat na PISA testovima.
ZAŠTO SUSTAV? – 1 – (broj predmeta i izbornih predmeta za učenike)
Jesmo li se zapitali koliko predmeta slušaju naši 14 i 15 godišnjaci i zašto je to važno?
Dakle, kod nas u 8. razredu ukoliko učenik izabere vjeronauk i informatiku, a to je gotovo pravilo, ima 14 predmeta, a još uz neki dodatni strani jezik to je 15 predmeta. Isto toliko ima i u općoj gimnaziji u prvom razredu.
U Irskoj učenici imaju 5 (ili 6) obaveznih predmeta (engleski, irski, matematika, znanost, jedan od stranih jezika, njemački, francuski, španjolski i tjelesni)… Ostala četiri učenici BIRAJU od ponuđenih 26 predmeta (Dakle od domaćinstva, biznisa, geografije, nešto kao tehničke kulture, glazbe i još pun toga … link u komentaru). Kada sam pitao maturante jel i oni imaju 10 ili 9 predmeta, samo su se nasmijali i rekli da samo neki nadobudni maturanti imaju 8 predmeta, a da oni imaju 7. Hm, … za zamisliti se i zapitati koliko naši maturanti u gimnaziji imaju predmeta?
U Švedskoj učenici imaju 8 predmeta od kojih su tri obavezna (švedski, engleski i matematika), jedan dio ostalih predmeta bira škola, dok učenici biraju dva ili tri predmeta koja će slušati. Sve razrađeno po bodovima koliko koji predmete vrijedi i koliko učenici moraju skupiti bodova na kraju tog ciklusa obrazovanja.
ZAŠTO SUSTAV? – 2 – (razine predmeta)
U Irskoj učenici su što se tiče matematike svrstani u 3 skupine, High level, Ordinary i Fundamental. Dakle, kada uđete High level razred vi znate da su tu učenici koji mogu više i žele više. Bilo je lijepo vidjeti svih 28 učenika kako marljivo radi na zahtjevnim matematičkim zadacima.
Dok sam u razredu od 16 učenika koji je slušao fundamental razinu matematike uz dva učitelja matematika i dva pomoćnika u nastavi i ja imao posla. Ali kao što je rekao moj domaćin učitelj to su baš NICE GUYS … dobra djeca, samo im baš matematika i ne ide. No, nema veze, nakon toga oni slušaju domaćinstvo ili nešto drugo rade rukama, jer takve su si predmete odabrali.
I nitko se ne buni što su učenici tako podijeljeni, to nije diskriminacija. Nego, učenici imaju adekvatno obrazovanje prema svojim mogućnostima. Dok mi u 8. razredu imamo isti program za kuhare i doktore, za inženjere i trgovce, za … .
ZAŠTO SUSTAV? – 3 – (vanjsko vrednovanje)
Dakle, dok mi uopće nemamo nikakvo vanjsko vrednovanje do državne mature i uopće ne znamo kako radimo i što trebamo popraviti, nemamo ni povratnih informacija o provedenim vrednovanjima koja su, doduše jako rijetko, bila organizirana u osnovnoj školi. Učitelji u Švedskoj imaju na kraju svakog ciklusa prilagođene zadatke koje učenici mogu pisati. Prema tim rezultatima učitelji i učenici znaju što trebaju popraviti i kako dalje usmjeriti svoje obrazovanje. Tako i u Irskoj, na kraju Junior ciklusa (14 ili 15 godina) učenici pišu testove iz predmeta koje su slušali.
ZAŠTO SUSTAV A NE UČITELJI? – 4 – (načini poučavanja u učionici)
Zato što sam u svom radu susreo i vidio vrhunske hrvatske učitelje koji imaju izuzetne ideje i koji te kreativne ideje provode u nastavi. Ideje su to koje vrlo lako prelaze granice, pa možda i dolaze iz Finske, Švedske i drugih europskih zemalja kroz eTwinnning i Erasmus, a možda su samo plod konstantnog usavršavanja koje većina naših učitelja provodi. Ono što sam vidio na boraveći na nastavi u tim zemljama nisu bile nikakve revolucionarne ideje koje ne bi mogli i ovdje provesti u nastavi i koje si i ovdje rade. Ali neke od tih ideja ne možemo ostvariti zbog SUSTAVA.
Zbog naših 45 minuta i velikog broja obaveznih predmeta te nimalo izbornosti.
ZAŠTO SUSTAV? – 5 – (plaće učitelja)
U Irskoj plaća učitelja početnika iznosi i koliko i plaća početnika u IT sektoru. (Koliko su kod nas ono početne plaće u IT sektoru?).
U Švedskoj plaća učitelja ovisi u kojoj školi i regiji radi. Ali znam da na oko 40% proračuna grada Stocholma odlazi u sustav obrazovanja. DAKLE da PONOVIMO 40% cjelokupnog proračuna za edukaciju od vrtića do fakulteta.
Dakle takvim odnosom prema obrazovanju dolazite do pozitivne selekcije učitelja.
Za Finsku se već puno pisalo, pa tu neću duljiti. Samo ću napisati jednu anegdotu s našeg Erasmus projekta kada smo zbog dolaska učitelja i učenika iz Finske imali u gostima finskog veleposlanika i njegovog zamjenika. U razgovoru sa zamjenikom pitali smo ga kako to da je na tom radnom mjestu, pa nam je odgovorio da nije uspio upisati fakultet za učitelje pa eto sada ovdje radi kao zamjenik veleposlanika. Hm!?
Dok je kod nas sustav obrazovanja uvijek negdje na marginama političkih dogovora, i tako sustavnom nebrigom stvara negativnu selekciju u školama, na učiteljskim i profesorskim smjerovima.
ZAŠTO MENTALITET? – 6 – (Ja radim najbolje, ti radiš najlošije, sve je super, ništa nije dobro!)
Reforma našeg sustava je hitna i nužna. No tužno je što mi ne možemo normalno krenuti s ovom mini reformom samo papira i kurikuluma jer odmah zapnemo na lektiri i ostalim super važnim stvarima. A zamislite da se dotaknemo satnice, izbornosti i smanjivanja broja obaveznih predmeta. Uh.
Jednom moramo shvatiti da ništa na ovome svijetu nije savršeno niti će ikad postojati neki savršen sustav obrazovanja ili savršeni trenutak.
Žao mi je što nisam pročitao niti jedan objektivan tekst o trenutnoj reformi.
Niti jedan novinar se nije potrudio napisati kvalitetan tekst, objektivan tekst. Sve su to bili naslovi ili ZA ili PROTIV.
Ministarstvo također samo ističe ono što je kao dobro, a novinari pričaju kako je sve loše.
A ni jedno niti drugo nije istina. Jednostavno nam nedostaje jedan kvalitetan i objektivan pogled.
I na kraju, hvala što ste sve pročitali. 😉
Jednom kad shvatimo da smo i mi dio sustava da i mi trebamo reagirati, uključiti se, predlagati i mijenjati sustav onda ćemo moći napraviti neke promjene, a dokle god će SUSTAV biti nešto izvan nas bit ćemo nemoćni.
Ja sam nepopravljivi optimist i vjerujem u našu snagu da još uvijek možemo pokrenuti pozitivne promjene.