Katastrofa na pomolu: Čemu drama oko državne mature? Na faks se može i bez nje, s trogodišnjom školom!

(Tportal) piše: Boris Jokić

U svakoj velikoj mafijaÅ¡koj organizaciji, bez obzira na obim kraÄ‘e i zločina, netko sigurno pita ‘jesmo li ove godine platili porez za onu cvjećarnicu?’ ili ‘Å¡efe, jeste li platili onu kaznu za prebrzu vožnju?’. Propast velikih sustava moguće je prepoznati znatno prije nego Å¡to se naÄ‘emo meÄ‘u ruÅ¡evinama. Najava propasti obično se nalazi u naoko nevažnim detaljima. Ovog ljeta, dok se mahnito zbrajaju dolasci i odlasci turista i govori se o propasti sezone, malo tko je primijetio da propada za Hrvatsku neÅ¡to mnogo važnije.

U nekoliko mjeseci proces državne mature gotovo se urušio, a pred urušavanjem se nalazi i sustav visokog obrazovanja. Nisu za to krivi ni mafijaši, ni mediji, ni neobjektivni srednjoškolski nastavnici, pa ni lijeni učenici. Pothvat je to koji su zajedničkim naporima izveli oni koji su trebali biti zaštitnici znanja i obrazovanja u ovoj zemlji – hrvatska visokoškolska zajednica i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Baš kao i kod neplaćenog poreza ili kazne za parkiranje, najava propasti nalazi se u sitno pisanim slovima nekih dokumenata ili odluka.

‘Mali ti se može upisati na redovni faks bez plaćanja i premda je pao maturu’, rekao sam prijatelju nakon Å¡to je panično zvao kad mu sin koji je iÅ¡ao u srednju strukovnu Å¡kolu nije položio ispit iz matematike na državnoj maturi. ‘Ne zezaj… To mi je važno’, odgovorio je iznenaÄ‘eno.

VeleučiliÅ¡te u Karlovcu jedna je od javno financiranih visokoÅ¡kolskih ustanova u Hrvatskoj. Ono je u svom natječaju za upis redovnih studenata u akademskoj godini 2019./20. javno i jasno napisalo da se na studijske programe mogu upisati sve osobe sa zavrÅ¡enim četverogodiÅ¡njim srednjoÅ¡kolskim obrazovanjem, i to ili temeljem položene državne mature ili temeljem razredbenog postupka. Taj se razredbeni postupak u ovom slučaju, doduÅ¡e, sastoji od zbrajanja ocjena tijekom srednje Å¡kole. Kako bi se uklonile sve nedoumice da bi tu moglo biti dodatnih zahtjeva za kandidate, joÅ¡ se napominje: ‘Nema posebnog prijemnog ispita.’ Prednost pri upisu imaju oni koji polože državnu maturu, ali nakon njih se upisuju i oni koji je nisu polagali ili položili. Drugim riječima, na javno subvencionirano studijsko mjesto na javno financiranom visokom učiliÅ¡tu bez problema se možete upisati čak i ako niste nikada pristupili ispitima državne mature.

‘Na zagrebačko se SveučiliÅ¡te možeÅ¡ upisati i iz trogodiÅ¡nje Å¡kole!’ rekao sam roÄ‘akinji koja radi na istom sveučiliÅ¡tu. ‘To nije moguće’, odgovorila je u nevjerici.

Javna je tajna to da su u Hrvatskoj, unatoč zakonskom određenju koje to onemogućuje, neke visokoškolske ustanove upisivale određeni dio učenika trogodišnjih srednjoškolskih programa. Tajna je to koju je sve donedavno bilo gotovo nemoguće dokazati. Zavjet šutnje snažna je stvar u velikim organizacijama. Snažna dok ne dogori pod prstima.

‘ÄŒekaj, SveučiliÅ¡te u Zagrebu, jesi siguran?’ nastavila je s nevjericom kolegica. MetalurÅ¡ki fakultet SveučiliÅ¡ta u Zagrebu, baÅ¡ kao i metalurgija u Hrvatskoj, vidjeli su i bolje dane od ovih danaÅ¡njih. Sporom propašću metalurÅ¡ke industrije, i interes za studijske programe u polju metalurgije značajno je opao. Usprkos padu industrije i interesa, fakultet na kojem nesumnjivo postoje kvalitetni profesori i znanstvenici je opstao. MeÄ‘utim, treba nekako doći do studenata, a njih je svake godine sve manje. Na službenim stranicama fakulteta, izmeÄ‘u ostalih programa, u ovoj je akademskoj godini objavljen natječaj za upis na ‘sveučiliÅ¡ni stručni izvanredni studij Ljevarstvo’.

Već u samom nazivu studijskog programa sve, osim ljevarstva, izrazito je problematično. Što točno znači sveučilišni stručni studij, malo tko u Hrvatskoj zna, a vjerujem da bi to i rektoru Damiru Borasu bilo teško objasniti. Stručne bi studije prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, osim u iznimnim slučajevima, trebala izvoditi veleučilišta i visoke škole. Takvih je iznimnih slučajeva u Hrvatskoj iznimno mnogo, pa hrvatska sveučilišta izvode čak oko 80 stručnih studijskih programa. Izvođenjem ovih studijskih programa, ne samo u metalurgiji, nego i u ekonomiji, pravu, biomedicini i zdravstvu te brojnim drugim znanstvenim područjima, sveučilišta ne ispunjavaju svoju temeljnu, zakonom određenu zadaću. Još je problematičnije to što organizacijom i izvođenjem takvih studijskih programa predstavljaju u potpunosti nelojalnu konkurenciju drugim javno financiranim te naročito privatnim visokim učilištima.

Problem se nalazi i u ovom ‘izvanredni’. Brojna istraživanja pokazuju da se većina studenata upisuje na izvanredne studije izravno nakon srednje Å¡kole. Nisu to studenti koji rade. Å toviÅ¡e, većina njih nikada nije ni imala dodir sa svijetom rada. Problematično je i to Å¡to u potpunosti javno financirane akademske ustanove organizacijom ovakvih studija stječu dodatna financijska sredstva od samih studenata. Sve to već godinama je dio tog sustava, ali sam natječaj MetalurÅ¡kog fakulteta krije joÅ¡ važniji znak dokidanja svih kriterija u hrvatskom visokoÅ¡kolskom obrazovanju. U tom natječaju piÅ¡e: ‘Pravo prijave, a kasnije i upisa na preddiplomski sveučiliÅ¡ni stručni izvanredni studij Ljevarstvo, imaju kandidati koji su zavrÅ¡ili trogodiÅ¡nje ili četverogodiÅ¡nje srednjoÅ¡kolsko obrazovanje…’ te se joÅ¡ masno otisnuto dodaje: *Položena državna matura nije uvjet za upis. TrogodiÅ¡nja Å¡kola i diploma SveučiliÅ¡ta u Zagrebu. ÄŒudan par.

‘ZnaÅ¡ da je Ministarstvo donijelo odluku da od Å¡kolske godine 2019./20. možeÅ¡ položiti ispit iz hrvatskog na državnoj maturi i ako predaÅ¡ prazan list papira na esejskom dijelu ispita’, rekao sam kolegici koja je prije 13 godina bila jedna od onih koji su postavljali sustav državne mature. ‘ZezaÅ¡ se…! Toliko ni oni nisu ludi’, odgovorila je iznenaÄ‘eno.

Kad se digla moralna panika oko rezultata državne mature koji su ukazivali na slabe rezultate hrvatskih učenika, mi koji znanstveno pratimo taj sustav znali smo da se radi o lažnoj moralnoj panici. Ministarstvo znanosti i obrazovanja već godinama pri odreÄ‘ivanju pragova prolaznosti, unatoč jedinstvenom stavu struke, ne dopuÅ¡ta postroženje kriterija za prolazak na ispitima državne mature. ‘Kolega, ako ih padne previÅ¡e, imat ćemo politički, akademski i socijalni problem’, riječi su različitih ministara obrazovanja iz različitih političkih opcija u posljednjih desetak godina. Politički, jer će ispasti da kao opcija ne rade dovoljno u obrazovanju. Akademski, jer visokoÅ¡kolska zajednica neće imati dovoljno kandidata da ispuni svoje svake godine sve veće upisne kvote. Socijalni, jer je za državu bolje da netko studira, pa makar i neuspjeÅ¡no, nego da se prijavi kao nezaposlen. Kriteriji i kvaliteta sustava obično nisu briga političara, a ni znatnog dijela onih koji upravljaju visokoÅ¡kolskom zajednicom. Odluka ministrice Blaženke Divjak da se kriteriji na dijelu ispita iz hrvatskog jezika u potpunosti uklone najočitiji je primjer toga da je u Hrvatskoj sama vlast odlučila odustati od uvoÄ‘enja kriterija u sustav obrazovanja.

Deset godina nakon pokuÅ¡aja uspostave meritokratskih kriterija pri prijelazu iz srednjeg u visoko obrazovanje ovog ljeta u Hrvatskoj gotovo je nepovratno uruÅ¡en sustav državne mature. Pred potpunim uruÅ¡avanjem se nalazi i sustav visokog obrazovanja. Kad krene meÄ‘usobno optuživanje tko je kriv za to i kada vlastodrÅ¡ci upere prst u vas, imajte na umu sljedeće. Za to nisu krivi roditelji s previsokim očekivanjima, nastavnici s labavim kriterijima ocjenjivanja, učenici s nerazvijenim navikama učenja, mediji sa senzacionalističkim porivima ili privatni sektor s agresivnim marketinÅ¡kim aktivnostima. Isključivi su krivci vlast i visokoÅ¡kolska zajednica. VisokoÅ¡kolska zajednica povećala je upisne kvote do razine da svi imaju očekivanje da će im djeca studirati. Vlast je dala za pravo učenicima predati prazan papir na ispitu državne mature. Vlast je ozakonila to da je predaja praznog papira dovoljno dobra da upiÅ¡u visokoÅ¡kolsko obrazovanje. Za one kojima je teÅ¡ko predati i prazan papir vlast je dala i pravo i novac da javna visoka učiliÅ¡ta upisuju na subvencionirana javna mjesta učenike koji nisu polagali ni položili ispite državne mature. Vlast je dala pravo sveučiliÅ¡tima da izvode ‘sveučiliÅ¡ne stručne izvanredne studijske programe’. VisokoÅ¡kolska je zajednica omogućila učenicima trogodiÅ¡njih strukovnih Å¡kola da se upiÅ¡u na najprestižnije hrvatsko sveučiliÅ¡te.

Kada se za godinu ili dvije počnu pisati epitafi projektu državne mature i visokoÅ¡kolskom obrazovanju u Hrvatskoj, baÅ¡ kao i kod propasti nekih drugih organizacija, netko će se prisjetiti da se razlozi te propasti nalaze u ‘neplaćenom porezu’ ili ‘kazni za prebrzu vožnju’ – odluci ministrice Divjak i natječajima poput onog MetalurÅ¡kog fakulteta SveučiliÅ¡ta u Zagrebu i VeleučiliÅ¡ta u Karlovcu.