Paar popljuvao radnu skupinu Borisa Jokića, želi viÅ¡e “nacionalnog identiteta” u reformi

(Index.hr) Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) jednoglasno je odlučilo da Ekspertnu radnu skupinu za provedbu Cjelovite kurikularne reforme (CKR), koju je vodio Boris Jokić, treba proširiti sa sadašnjih sedam na dvadeset članova, pa tako to nije politički, već profesionalni i stručni zahtjev izuzetno važan za budućnost Hrvatske i standard njezinih građana, izvijestio je u srijedu navečer predsjednik toga vijeća akademik Vladimir Paar.

U iscrpnu priopćenju akademik Paar ocijenio je kako je pozitivno da u Hrvatskoj svi podržavaju potrebu za reformom školstva, ali da nedostaje sučeljavanje stručnih argumenata i postoji sklonost političkim diskvalifikacijama.

Smanjiti enciklopedijske sadržaje, povećati kreativnost i sposobnost povezivanja znanja

Paar smatra kako svi relevantni pisani dokumenti u posljednja dva desetljeća i brojni stručni skupovi svjedoče o tomu da školstvo treba reformirati.  Objasnio je kako se to prije svega odnosi na potrebu da se smanji gomila enciklopedijskih sadržaja u školskome gradivu, te da se istakne uloga temeljnih znanja koja imaju veliki transferni potencijal za daljnji razvoj znanja i primjene znanja u daljnjemu školovanju i cjeloživotnom obrazovanju, te na veću kreativnost i sposobnost uporabe i povezivanja znanja. Podsjetio je kako je u dokumentima HAZU, počevši od 2002., a slično je i u razvijenijim zemljama, istaknuto kako reforma školstva treba biti kontinuirani proces.

Istaknuo je kako je reforma kurikula važna komponenta reforme Å¡kolstva jer se odnosi na ono Å¡to, zaÅ¡to, kako, kada i gdje treba poučavati i učiti.  Uz napomenu kako je proÅ¡le godine predložen CKR, podsjetio je da postoji i drugi prijedlog reforme kurikula – sada nazvan Hrvatska srednjoeuropska kurikulna reforma obrazovanja (HSKRO) koji je razvijan u HAZU od 2002. do danas), u Hrvatskom pedagoÅ¡ko-književnome zboru (HPKZ) od 2010. do danas, a tijekom 2003. do -2006. na tim načelima je 448 stručnjaka sa Å¡kola, sveučiliÅ¡ta, instituta i iz HAZU izradilo prvi kurikul za osnovnu Å¡kolu pod nazivom HNOS (Hrvatski obrazovni nacionalni standard).

CKR i HSKRO u nekim aspektima su u suglasju, u važnima se bitno razlikuju

U nekim aspektima CKR je u suglasju s HSKRO, primjerice u dijelu koji se odnosi na potrebu rasterećenja gradiva od pretjeranih enciklopedijskih podataka i činjenica, na potrebu većega poticanja na kreativno i inovacijsko mišljenje, na projektne aktivnosti, terensku nastavu i veću interdisciplinarnost, a može se reći da u tome postoji konsenzus u Hrvatskoj.

Ključni faktor u kritičkoj evaluaciji prijedloga CKR-a, istaknuo je Paar, jest da u Znanstvenome vijeću za obrazovanje i školstvo HAZU postoji stotinjak kritičkih stručnih recenzija prijedloga CKR koje, među ostalim, ukazuju i na to da CKR nema kao orijentir srednjoeuropsko školstvo i udaljava Hrvatsku od Srednje Europe, dok HSKRO predlaže kao orijentir kvalitetno srednjoeuropsko školstvo (naročito njemačko i austrijsko), prilagođeno našim uvjetima i okolnostima.

Spomenuo je kako u tim recenzijama stoji i da “CKR nije provediv u Å¡kolskoj praksi, u prvom redu zbog isključivoga naglaska metodologije na tzv. ishode, zanemarivanja uloge znanja, Å¡to je u nekim zemljama već pokazalo u praksi bitne nedostatke, a nasuprot tomu HSKRO se orijentira na provjereni srednjoeuropski model kurikula. U recenzijama je istaknuto i da “CKR obiluje sa začuÄ‘ujuće mnogo pogreÅ¡aka, nerazumijevanja i nejasnoća, negativno bi utjecao i ugrožavao razvoj hrvatskoga gospodarstva zbog neadekvatnoga tretiranja STEM područja (fizika, kemija, biologija, geologija, tehnologija, inženjerstvo, matematika) koje je u 21. stoljeću ključ uspjeÅ¡nog gospodarskog razvoja u svijetu, dok HSKRO naglaÅ¡ava važnu ulogu STEM područja i potiče učenika prema tom području”.

Recenzenti smatraju i da “CKR ne naglaÅ¡ava bitnu ulogu dualnoga strukovnog obrazovanja, koje je pokazalo punu uspjeÅ¡nost u Njemačkoj i Austriji. Nasuprot tome, HSKRO predlaže razvoj dualnog obrazovanja po tom razvojnom modelu, pri čemu bi se mogla iskoristiti pomoć koja je već ranije bila ponuÄ‘ena Hrvatskoj putem Konrad Adenauer fondacije”.

Paar je spomenuo i ocjenu da “CKR ne naglaÅ¡ava bitnu ulogu temeljnih znanja iz STEM i iz druÅ¡tveno-humanističkoga područja, a nasuprot tomu HSKRO zastupa potrebu usklaÄ‘ene zastupljenosti  oba ta područja umjesto da se ide na ranu izbornost. Takav stav HSKRO-a u skladu je i s najnovijim spoznajama neuroznanosti o postupnom razvoju kognitivnih sposobnostima čovjeka do 20. godine života”.

Dodao je kako je u recenzijama istaknuto i da “CKR zanemaruje važnu ulogu odgoja, dok HSKRO predlaže da odgojni i socijalizirajući sadržaji budu integrirani u nastavu svih predmeta (kao u ranijem kurikulu HNOS, CKR ne posvećuje dovoljnu pažnju kulturnoj baÅ¡tini i nacionalnom identitetu, Å¡to je suprotno trendu prisutnom u srednjoeuropskim zemljama, a HSKRO ističe važnost orijentacije kurikula na nacionalni identitet”.

CKR ne analizira sadašnje stanje obrazovanja, HSKRO  ističe važnost toga koraka

Uz to, navedeno je u recenzijama, “CKR nema prethodno izvrÅ¡enu nužno potrebnu analizu sadaÅ¡njeg stanja obrazovanja, a HSKRO ističe važnost takvog prethodnog koraka, CKR ne vodi dovoljno računa o potrebi dugotrajnog intenzivnog stručnog usavrÅ¡avanja nastavnog kadra, kao i materijalnoga i statusnoga stimuliranja i privlačenja talentiranih studenata u nastavnički poziv, dok HSKRO naglaÅ¡ava bitnu ulogu poboljÅ¡anja materijalnoga i statusnoga položaja prosvjetnih djelatnika, privlačenja talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv materijalnim stimuliranjem i efikasnog neprekidnog stručnog usavrÅ¡avanja nastavnog kadra.

Iz toga pak, ustvrdio je Paar, slijedi da bi pokušaj uvođenja predložene Cjelovite kurikularne reforme u škole bio neuspješan, sa štetnim posljedicama za učenike i njihove mogućnosti daljnjega školovanja, a posebno štetne posljedice bile bi za inženjerske, medicinske, biotehničke, prirodoslovno-matematičke i druge razvojno orijentirane struke temeljene na STEM području.

Zbog krupnih nedostataka, ocijenio je, treba temeljito revidirati prijedlog CKR-a , a velik dio dokumenata treba pisati sasvim od početka u okviru HSKRO-a. Ustvrdio je kako je preduvjet za to proširenje sastava Ekspertne radne skupine i svih stručnih povjerenstava vrhunskim stručnjacima iz matičnih znanstvenih disciplina sa sveučilišta i iz HAZU, kao i s najuspješnijim učiteljima, nastavnicima i profesorima, a naročito iz STEM područja, hrvatskog jezika, književnosti i povijesti. Smatra kako bi izbor dodatnih članova  Ekspertne radne skupine trebalo izvršiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja na prijedlog sveučilišta, HAZU i županijskih strukovnih nastavnih vijeća. Tako proširena radna skupina trebala bi izvršiti izbor dodatnih članova svih predmetnih povjerenstava (u kojima sada najvećim dijelom nedostaju vrhunski znanstvenici matičnih disciplina sa sveučilišta i iz HAZU, ali i mnogi od najboljih praktičara sa škola.

Podsjetio je kako je takav prijedlog iznijela grupa od 23 akademika joÅ¡ 2014., PredsjedniÅ¡tvo HAZU ponovilo ga  je 2015., a dokumenti su preneseni u potpunosti u knjizi “Hrvatsko Å¡kolstvo u funkciji razvoja gospodarstva i druÅ¡tva – doprinos kurikulnim promjenama”, te da je sličan zaključak donesen i na dva okrugla stola u Rektoratu SveučiliÅ¡ta u Zagrebu, a jednoglasno ga je donijelo i Znanstveno vijeće za obrazovanje i Å¡kolstvo HAZU.

Autor: Hina