Srednjoškolci objasnili zašto su ovako loši rezultati PISA testiranja

(Srednja.hr) Hrvatska je do sada sudjelovala u 4 ciklusa testiranja i u sva 4 ciklusa smo postigli ispodprosječne rezultate. Indikatori trenda pokazuju da gotovo da nema pomaka – najveći pomak do sad Hrvatska je ostvarila u području čitalačke pismenosti.

Ovakvi rezultati su veliko upozorenje i Vladi i institucijama odgovornima za obrazovanje jer je PISA test orijentiran na gospodarski razvoj te je najbolji prediktor gospodarskog rasta i razvoja. I dok se „mukama po obrazovanju“ ne nazire kraj, sustavno zanemarivanje jednog od najvažnijih aspekata države dolazi na naplatu – učenici iz Å¡kola ne izlaze ni sa osnovnim kompetencijama. Svjesni da će upravo učenici najviÅ¡e osjetiti posljedice, odlučili smo ih pitati u čemu vide uzrok ovakvih rezultata.

Četvero učenika 16. gimnazije i jedan učenik X. gimnazije u Zagrebu je iznijelo svoje viđenje problema.

Nemotiviranost i opći mentalitet društva su temeljni problemi

– Mislim da je glavni problem to Å¡to je gradivo i Å¡kola kao institucija previÅ¡e udaljena od učenika i simbol je Å¡trebanja i teÅ¡kog rada. To se dogaÄ‘a jer učenicima nedostaje individualni pristup – zbog lakÅ¡eg ocjenjivanja i rasterećenja sustava. Ali cijenu danas svi vidimo – u naÅ¡e najbolje Å¡kole se upisuju Ä‘aci koji nemaju osnovna znanja o svijetu oko sebe. Stvorili smo sustav koji je discipline poput politike, povijesti i filozofije, koje su se u proÅ¡losti razvijale zbog znatiželje i želje za raspravom, sveo na čisto učenje napamet i rad za ocjenu bez razumijevanja i osobnog napretka. NaÅ¡e je obrazovanje tako zbog svoje masovnosti ili boljeg funkcioniranja oduzelo od učenika ono najvažnije, a to je učenje i rad zbog samoaktualizacije. Danas umjesto toga imamo generacije koje od toga bježe i povezuju učenje sa prisilom i dosadnim gradivom bez kraja u sustavu koji je samo na papiru obrazovan, govori nam Lovro.

Da je problem u samom shvaćanju funkcije škole i sustavu koji zanemaruje učenika misli i Marin iz X. gimnazije.

– Mislim da je glavni razlog loÅ¡ih rezultata nemotiviranost i opći mentalitet druÅ¡tva. Profesori najčešće ne znaju predavati predmete na zanimljiv način, a zbog utjecaja druÅ¡tva učenici si misle Å¡to će mi to u životu i u startu odustaju od tog predmeta, samo Å¡trebaju za ocjenu umjesto da pokuÅ¡aju to i shvatiti(ima izuzetaka). Naravno da se od nikoga ne bi trebalo očekivati visoko znanje iz svakog predmeta, ali bar neka opća znanja iz prirodnih predmeta i naravno pismenost, smatra Marin.

Učiti radi učenja, ne radi ocjena

Dosta komentara o lošim rezultatima u području prirodoslovnih predmeta kao problem vidi manjak materijala i didaktičke opremljenosti škola, no naši sugovornici se ne slažu.

– Bilo bi divno kada bi nedostatak opreme bio jedini problem, meÄ‘utim mislim da je najveći problem u kurikulumu koji je prenatrpan i u njemu ne postoji nikakva naznaka individualnog pristupa. Takav način rada dovodi do toga da svi moraju učiti sve makar im nikad neće trebati u životu, Å¡to naravno nije moguće, a uz to trebamo imati dobre ocjene pa se na kraju sve svodi na čisto Å¡trebanje bez primjene tog znanja. Kada u jednom tjednu imate test iz kemije, sociologije, hrvatskog i matematike, nemoguće je uopće očekivati da ćete uspjeti sve naučiti kako spada i joÅ¡ zapravo shvatiti sto ste naučili, kaže Ivana.

Kritiku na opsežnost gradiva i učenje radi ocjena ima i Nika.

– Slažem se da je problem u kurikulumu, i u tome kako na nas prenatrpanost gradiva djeluje. NaÅ¡ cilj bi uvijek trebao biti imat dobre ocjene iz Å¡to vise predmeta Å¡to možemo, pa kad imamo 4 testa i 3 usmena odgovaranja u tjednu, na nama je da se snaÄ‘emo kako možemo, Å¡to, zbog premalo vremena i previÅ¡e gradiva, dovodi do Å¡trebanja. Problem u tome je Å¡to, umjesto da shvaćamo važnost i logiku iz nekih predmeta i gradiva, mi učimo na temelju rečenica i natuknica, pa nam niÅ¡ta viÅ¡e nije vrijedno razumijevanja. Zaboravimo gradivo 3 dana nakon testa i onda sljedeći tjedan opet ista rutina. Od nas se ne može očekivati da zapravo naučimo sve Å¡to u Å¡koli radimo i da to znamo kasnije koristiti, jer za to nam je potrebno viÅ¡e vremena i razumijevanja nego Å¡to smo mi sposobni dati jednom od 15 predmeta i jednom od 4 ispita po tjednu, objasnila je podrobno ova učenica 16. gimnazije.

Nismo mi sve gluplji, sustav je sve lošiji

Generacije ispitivane u ovome krugu imaju pristup najrazvijenijoj tehnologiji i svjedoče svakodnevnim inovacijama pa ipak polučuju lošije rezultate od svojih roditelja. Ovakvoj nelogičnosti Matko nalazi uzrok u nedostatku prave motivacije.

– Ja mislim da glavni problem nije u kurikulumu i Å¡kolama nego manjku radne etike i tome Å¡to je sistem prevoluntaristički nastrojen. Roditelji, profesori i ini razmiÅ¡ljaju o raznim motivacijskim alternativama i glupostima da motiviraju djecu na neÅ¡to Å¡to im je očito dosadno i Å¡to ne žele učiti i raditi umjesto da im objasnimo Å¡to trebaju znati i zaÅ¡to. Isto tako imamo previÅ¡e primjera kako ljudi zapravo uspijevaju uspeti se do vrha politike ili korporativnog svijeta bez da znaju neke osnove matematike i slično. Džaba ti najsavrÅ¡eniji kurikulum i najbolja oprema ako ti djeca nemaju volje učiti to, a ti im govoriÅ¡ da volju za tim ni ne moraju imat i da je to ok, za kraj govori Matko, takoÄ‘er učenik XVI. gimnazije u Zagrebu.