(Slobodna Dalmacija) Dio lektire za osnovnoškolce i srednjoškolce u budućoj, reformiranoj hrvatskoj školi, ako jednom ugleda svjetlo dana, ipak će biti obvezan!
Ukupno 30-ak naslova bit će nezaobilazno na osnovnoÅ¡kolskom i srednjoÅ¡kolskom lektirnom popisu, pa osnovci tako neće moći zavrÅ¡iti osnovno obrazovanje a da nisu proÄitali Grimmove bajke, Ivanu Brlić-Mažuranić, Matu Lovraka, Ivana KuÅ¡ana ili SiniÅ¡u GlavaÅ¡evića, dok gimnazijalci neće moći preskoÄiti, primjerice, Držićevu “Novelu od Stanca”, Gundulićevu “Dubravku”, Mažuranovićev ep “Smrt Smail-age ÄŒengića”, Krležinu “Gospodu Glembajeve”, Shakespeareova “Hamleta” ili “ZloÄin i kaznu” F. M. Dostojevskog.
OdluÄili su to Älanovi struÄne radne skupine za kurikulum hrvatskog jezika nakon provedene struÄne rasprave te nova rjeÅ¡enja ugradili u novu inaÄicu kurikuluma za taj predmet o kojoj se upravo vodi javna rasprava. U sjeni turbulentnih zbivanja oko (ne)nastavka kurikularne reforme, prosvjeda, prijepora pa do razrjeÅ¡enja Ekspertne radne skupine Borisa Jokića i imenovanja novog povjerenstva od tehniÄkog ministra Predraga Å ustara, Älanovi struÄnih radnih skupina za ukupno 52 kurikularna dokumenta marljivo su nastavili s radom.
Nakon Å¡to je poÄetkom svibnja okonÄana struÄna rasprava o predloženim dokumentima, Älanovi tih skupina korigirali su materijale u skladu sa sugestijama i primjedbama iz struÄne rasprave te naÄinili inaÄice prvotno predloženih dokumenata.
Otvorena javna rasprava
Bez obzira na prijepore s voditeljima kurikularne reforme, Ministarstvo Predraga Å ustara te je inaÄice uvažilo i, s objaÅ¡njenjem kako žele da se reforma nastavi, poÄetkom srpnja tako korigirane verzije za svaki Å¡kolski predmet poÄeli su postupno postavljati na mrežne stranice i o njima otvorili javnu raspravu.
Ovih dana objavljena je doraÄ‘ena inaÄica kurikuluma hrvatskog jezika, predmeta koji je doživio možda najveće kritike i to ponajprije zbog novih rjeÅ¡enja vezanih za lektiru u osnovnim i srednjim Å¡kolama. Podsjetimo, prema prvoj verziji ni u osnovnim ni u srednjim Å¡kolama ni jedan naslov nije trebao biti obvezan za Äitanje.
PonuÄ‘en je bio samo otvoreni lektirni popis, sukladno obrazovnim ciklusima, s kojega su nastavnici mogli birati koja će djela djeci preporuÄiti za Äitanje. S tog su otvorenog popisa nestali klasici poput Biblije, Homerovih epova, Marulićeve “Judite”, Zoranićevih “Planina”, Cervantesova “Don Quijotea”…, a popis je osvježen novijim autorima, meÄ‘u kojima, su primjerice, bili i kantautori Arsen Dedić ili Branimir Johnny Å tulić.
Gotovo 400 naslova
DoraÄ‘ena inaÄica, koja je upravo na javnoj raspravi, u nekoliko se znaÄajnih promjena razlikuje od prvog prijedloga. Prije svega, kao Å¡to smo naveli na poÄetku, sada se predlaže uvoÄ‘enje kanona, dakle obveznih lektirnih naslova – djeca će tako u osnovnim Å¡kolama morati obvezno cjelovito proÄitati najmanje dva, a u srednjim Å¡kolama (gimnazije i ÄetverogodiÅ¡nje Å¡kole) Äetiri djela, od kojih dva iz domaće, a dva iz strane književnosti.
Osim tog obveznog dijela, dio lektira koje će trebati proÄitati birat će se s takozvanog otvorenog, izbornog popisa na kojemu je gotovo 400 naslova za uÄenike od prvog razreda osnovne do Äetvrtog razreda srednje Å¡kole, rasporeÄ‘enih prema ciklusima.
Na taj su otvoreni popis i formalno vraćeni hrvatski i svjetski klasici: dakle, iako ih neće morati cjelovito Äitati, Ä‘acima je u srednjoj Å¡koli ponuÄ‘en izbor iz djela poput Biblije, Cervantesova “Don Quijotea”, Hektorovićeva “Ribanja i ribarskog prigovaranja”, Homerove “Ilijade i Odiseje”, Marulićeve “Judite”, Zoranićevih “Planina”, Gundulićevi “Osman” i “Suze sina razmetnoga”, kao i Lucićeva “Jur nijedna na svit vila” te Vojnovićev “Allons Enfants”.
Uvažili Markićkine sugestije
MeÄ‘u zanimljivostima, spomenimo da su u novoj verziji od domaćih pisaca “preživjeli†Jergović, Tomić i Baretić, kao i Arsen Dedić, ali je na žalost mnogih fanova izbaÄen – Branimir Johnny Å tulić! Bard osamdesetih i sam je izrazio želju da se njegovo ime ne naÄ‘e na popisu lektirnih naslova u Hrvatskoj, a sudeći prema novom prijedlogu popisa za srednje Å¡kole, toj je njegovoj želji udovoljeno.
Zanimljivo je takoÄ‘er da na popisu lektire viÅ¡e nema “AnÄ‘ela u ofsajdu†Zorana Ferića, koji je dio konzervativnih udruga prozivao zbog lascivnih i za njih preprovokativnih priÄa. Umjesto “AnÄ‘elaâ€, na otvorenom je popisu ponuÄ‘ena Ferićeva “MiÅ¡olovka za Walta Disneyaâ€.
Dodajmo joÅ¡ da će “formula†svladavanja lektire po razredima biti sljedeća: uÄenici će u prvom ciklusu (prvi i drugi razred osnovne Å¡kole) morati godiÅ¡nje proÄitati ukupno deset naslova, od kojih su dva obvezna, u drugom i trećem ciklusu (od 3. do 8. razreda osnovne Å¡kole) osam je cjelovitih djela predviÄ‘enih za Äitanje, od kojih su dva obvezna, dok je u gimnazijama i ÄetverogodiÅ¡njim srednjim Å¡kolama (Äetvrti i peti ciklus), gdje se hrvatski jezik predaje Äetiri sata tjedno, potrebno proÄitati najmanje osam djela godiÅ¡nje, od kojih su Äetiri obavezna. S otvorenog lektirnog popisa naslove bira nastavnik, a uÄenik takoÄ‘er u svim ciklusima ima pravo proÄitati najmanje jedno djelo prema vlastitom izboru.
– PosluÅ¡ali smo većinu sugestija koje su u vezi s lektirom stigle tijekom struÄne rasprave, kako one iz akademske i struÄne javnosti, tako i one iz udruga poput “U ime obiteljiâ€. Ni prvim prijedlogom nije nam bila namjera ni jedan naslov izbaciti “iz igreâ€, iÅ¡li smo s pretpostavkom da ni jedan uÄitelj neće dopustiti da dijete zavrÅ¡i Å¡kolu a da se ne susretne s tekstom Marulićeve “Judite”. Povratkom tih naslova na popis htjeli smo i formalno naglasiti njihovu važnost – objaÅ¡njava prof. Nikolina Marinić iz bjelovarske Komercijalne i trgovaÄke Å¡kole, voditeljica struÄne radne skupine za kurikulum hrvatskog jezika.