(Slobodna Dalmacija) Dio lektire za osnovnoškolce i srednjoškolce u budućoj, reformiranoj hrvatskoj školi, ako jednom ugleda svjetlo dana, ipak će biti obvezan!
Ukupno 30-ak naslova bit će nezaobilazno na osnovnoškolskom i srednjoškolskom lektirnom popisu, pa osnovci tako neće moći završiti osnovno obrazovanje a da nisu pročitali Grimmove bajke, Ivanu Brlić-Mažuranić, Matu Lovraka, Ivana Kušana ili Sinišu Glavaševića, dok gimnazijalci neće moći preskočiti, primjerice, Držićevu “Novelu od Stanca”, Gundulićevu “Dubravku”, Mažuranovićev ep “Smrt Smail-age Čengića”, Krležinu “Gospodu Glembajeve”, Shakespeareova “Hamleta” ili “Zločin i kaznu” F. M. Dostojevskog.
Odlučili su to članovi stručne radne skupine za kurikulum hrvatskog jezika nakon provedene stručne rasprave te nova rješenja ugradili u novu inačicu kurikuluma za taj predmet o kojoj se upravo vodi javna rasprava. U sjeni turbulentnih zbivanja oko (ne)nastavka kurikularne reforme, prosvjeda, prijepora pa do razrješenja Ekspertne radne skupine Borisa Jokića i imenovanja novog povjerenstva od tehničkog ministra Predraga Šustara, članovi stručnih radnih skupina za ukupno 52 kurikularna dokumenta marljivo su nastavili s radom.
Nakon što je početkom svibnja okončana stručna rasprava o predloženim dokumentima, članovi tih skupina korigirali su materijale u skladu sa sugestijama i primjedbama iz stručne rasprave te načinili inačice prvotno predloženih dokumenata.
Otvorena javna rasprava
Bez obzira na prijepore s voditeljima kurikularne reforme, Ministarstvo Predraga Šustara te je inačice uvažilo i, s objašnjenjem kako žele da se reforma nastavi, početkom srpnja tako korigirane verzije za svaki školski predmet počeli su postupno postavljati na mrežne stranice i o njima otvorili javnu raspravu.
Ovih dana objavljena je dorađena inačica kurikuluma hrvatskog jezika, predmeta koji je doživio možda najveće kritike i to ponajprije zbog novih rješenja vezanih za lektiru u osnovnim i srednjim školama. Podsjetimo, prema prvoj verziji ni u osnovnim ni u srednjim školama ni jedan naslov nije trebao biti obvezan za čitanje.
Ponuđen je bio samo otvoreni lektirni popis, sukladno obrazovnim ciklusima, s kojega su nastavnici mogli birati koja će djela djeci preporučiti za čitanje. S tog su otvorenog popisa nestali klasici poput Biblije, Homerovih epova, Marulićeve “Judite”, Zoranićevih “Planina”, Cervantesova “Don Quijotea”…, a popis je osvježen novijim autorima, među kojima, su primjerice, bili i kantautori Arsen Dedić ili Branimir Johnny Štulić.
Gotovo 400 naslova
Dorađena inačica, koja je upravo na javnoj raspravi, u nekoliko se značajnih promjena razlikuje od prvog prijedloga. Prije svega, kao što smo naveli na početku, sada se predlaže uvođenje kanona, dakle obveznih lektirnih naslova – djeca će tako u osnovnim školama morati obvezno cjelovito pročitati najmanje dva, a u srednjim školama (gimnazije i četverogodišnje škole) četiri djela, od kojih dva iz domaće, a dva iz strane književnosti.
Osim tog obveznog dijela, dio lektira koje će trebati pročitati birat će se s takozvanog otvorenog, izbornog popisa na kojemu je gotovo 400 naslova za učenike od prvog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole, raspoređenih prema ciklusima.
Na taj su otvoreni popis i formalno vraćeni hrvatski i svjetski klasici: dakle, iako ih neće morati cjelovito čitati, đacima je u srednjoj školi ponuđen izbor iz djela poput Biblije, Cervantesova “Don Quijotea”, Hektorovićeva “Ribanja i ribarskog prigovaranja”, Homerove “Ilijade i Odiseje”, Marulićeve “Judite”, Zoranićevih “Planina”, Gundulićevi “Osman” i “Suze sina razmetnoga”, kao i Lucićeva “Jur nijedna na svit vila” te Vojnovićev “Allons Enfants”.
Uvažili Markićkine sugestije
Među zanimljivostima, spomenimo da su u novoj verziji od domaćih pisaca “preživjeli” Jergović, Tomić i Baretić, kao i Arsen Dedić, ali je na žalost mnogih fanova izbačen – Branimir Johnny Štulić! Bard osamdesetih i sam je izrazio želju da se njegovo ime ne nađe na popisu lektirnih naslova u Hrvatskoj, a sudeći prema novom prijedlogu popisa za srednje škole, toj je njegovoj želji udovoljeno.
Zanimljivo je također da na popisu lektire više nema “Anđela u ofsajdu” Zorana Ferića, koji je dio konzervativnih udruga prozivao zbog lascivnih i za njih preprovokativnih priča. Umjesto “Anđela”, na otvorenom je popisu ponuđena Ferićeva “Mišolovka za Walta Disneya”.
Dodajmo još da će “formula” svladavanja lektire po razredima biti sljedeća: učenici će u prvom ciklusu (prvi i drugi razred osnovne škole) morati godišnje pročitati ukupno deset naslova, od kojih su dva obvezna, u drugom i trećem ciklusu (od 3. do 8. razreda osnovne škole) osam je cjelovitih djela predviđenih za čitanje, od kojih su dva obvezna, dok je u gimnazijama i četverogodišnjim srednjim školama (četvrti i peti ciklus), gdje se hrvatski jezik predaje četiri sata tjedno, potrebno pročitati najmanje osam djela godišnje, od kojih su četiri obavezna. S otvorenog lektirnog popisa naslove bira nastavnik, a učenik također u svim ciklusima ima pravo pročitati najmanje jedno djelo prema vlastitom izboru.
– Poslušali smo većinu sugestija koje su u vezi s lektirom stigle tijekom stručne rasprave, kako one iz akademske i stručne javnosti, tako i one iz udruga poput “U ime obitelji”. Ni prvim prijedlogom nije nam bila namjera ni jedan naslov izbaciti “iz igre”, išli smo s pretpostavkom da ni jedan učitelj neće dopustiti da dijete završi školu a da se ne susretne s tekstom Marulićeve “Judite”. Povratkom tih naslova na popis htjeli smo i formalno naglasiti njihovu važnost – objašnjava prof. Nikolina Marinić iz bjelovarske Komercijalne i trgovačke škole, voditeljica stručne radne skupine za kurikulum hrvatskog jezika.