(Slobodna Dalmacija) Činjenica Isusova roÄ‘enja prikazana je kao znanstveni fakt, a Marija, Josip i Duh Sveti kao povijesni entiteti. Od uÄenika se traži da izaberu nekog sveca i prezentiraju njegovo djelo, a ne nekoga od priznatih znanstvenika, zaslužnih javnih osoba, humanista. Stav da život osobe, odnosno Äovjekov životni ciklus, poÄinje zaÄećem uzeto je kao Äinjenica o kojoj je postignut konsenzus.
To su samo neki od primjera iz osnovnoÅ¡kolskih udžbenika koje kao sporne navode iz Udruge “Protagora”, udruge za zaÅ¡titu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta. ÄŒlanovi te udruge analizirali su 162 izdanja, od njih 1223, osnovnoÅ¡kolskih udžbenika, Äitanki i radnih bilježnica triju izdavaÄa, prouÄavajući zastupljenost i ulogu religijskih sadržaja u njima.
Obradili su udžbenike iz biologije, hrvatskog i engleskog jezika, povijesti, prirode, prirode i društva te jedan udžbenik glazbenog jezika. Religijski sadržaji, prema toj analizi, zastupljeni su u svima, a najviše spornih tvrdnji pronašli su, osim u udžbeniku glazbenog odgoja, još u onima engleskog jezika (76,79 posto), prirode (66,67 posto), hrvatskog jezika (66 posto), prirode i društva (58,33 posto). Jedino biologija (89 posto) i povijest (56 posto) imaju više nespornih nego spornih pokazatelja.
U udžbenicima su, osim antiznanstvenih, Älanovi “Protagore” pronaÅ¡li i antidruÅ¡tvene pokazatelje: primjerice, manifestiranje religijskog opredjeljenja kao kljuÄne odrednice obitelji, ukalupljivanje normalne obitelji kao one koja razdragano pjeva božićne pjesme, prikazivanje doba vjerskih blagdana uvijek u kontekstu slavlja, veselja, dobrog jela…
Navode i da se obrazovnom procesu pristupa kao da su svi uÄenici katolici, od djece se u sklopu nastave hrvatskog jezika traži da izrade jaslice, prisutni su brojni rodni stereotipi, nekritiÄko domoljublje, navode se pjesmice koje govore da se za domovinu gine i prolijeva krv, a pisana je iz perspektive djeteta.