Novi kurikulum povijesti: puno Jugoslavije i ideologije, malo o Hrvatima u BiH

(Slobodna Dalmacija) Novi kurikulum povijesti metodološki je i koncepcijski neprihvatljiv, pojedine teme i nazivi tema nisu primjereni, zamjetno je (jedno) ideološko opredjeljenje, osobito kad je riječ o novijoj hrvatskoj povijesti, u izradu nisu bili uključeni stručnjaci iz ustanova koje se znanstveno bave tim razdobljem, poput onih iz Hrvatskog instituta za povijest ili Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra. Kurikulum je postavljen na krivim temeljima i teško će ga biti kozmetički popravljati!

Sukus je to kritika koje su znanstvenici povjesničari uputili u petak članovima radne skupine za izradu predmetnog kurikuluma povijesti na okruglome stolu održanom u Hrvatskom institutu za povijest.

Iako su tijekom žestoke polemike članovi radnih skupina ponavljali kako je prijedlog kurikuluma otvoren za promjene i da se može korigirati u skladu s primjedbama, prof. dr. Neven Budak, voditelj tima za izradu Strategije znanosti, obrazovanja i sporta i jedan od članova radne skupine za izradu kurikuluma povijesti, na koncu je “priznao” kako je moguće da novi program povijesti na jesen uopće ne uÄ‘e u Å¡kole u eksperimentalnoj fazi.

– Ne mora se s kurikulumom povijesti ići od devetog mjeseca, možda je bolje pričekati. O tome će odlučivati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – najavljuje profesor Budak.

– Neprihvatljivo mi je da je nacionalna povijest sa sadaÅ¡njih 60 posto u novom kurikulumu smanjena na 40 posto, jednako kao svjetska. Nacionalna povijest ispod 50 posto ne može biti propisana. Iako je tema Domovinskog rata obvezna i povećana joj je satnica, Å¡to znači prijedlog da se 20 posto gradiva ostavi na izbor nastavnicima? Bojim se da će se zaobilaziti teme koje su problematične, konkretno, Drugi svjetski rat i Domovinski rat: hoćemo li prepustiti nastavnicima da sami koriste izvore pa ćemo onda imati povijest temeljenu na novinama, publicistici, portalima, ili će se napokon cjelovito prikazati transkripti iz Ureda predsjednika i pitanja vezana uz ulogu Hrvatske u Bosni i Hercegovini? – bio je kritičan Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra.

Dio znanstvenika upozorio je i kako je od svih saveza u kojima je Hrvatska bila baš Jugoslavija dominantan termin, a zamjeraju i da tri totalitarizma, fašizam, nacizam i komunizam, u novom kurikulumu nisu jednako vrednovani.

Nazor tako navodi kako se, primjerice, govori o Å¡irenju “komunističkih ideja“, a “faÅ¡ističke i nacističke ideologije“, Å¡to terminoloÅ¡ki nije isto. Zamjerio je i Å¡to se Banovina Hrvatska ne obraÄ‘uje kao posebna tema, Å¡to je važno zbog položaja Hrvata u BiH.

– Banovina Hrvatska nije samo povijesna činjenica, nego i neÅ¡to s čim se naÅ¡a politika mora suočiti – ističe Nazor.

– Kada se napiÅ¡e “može i ovako i onako”, onda nitko zapravo ne zna Å¡to se može – kritizira Timur Križak, viÅ¡i savjetnik za povijest u Agenciji za odgoj i obrazovanje, koji je dokumentu pronaÅ¡ao niz zamjerki.

Tako se, kaže, nedostatak stručnjaka vidi već u temi prapovijesti koju dijele na kameno i metalno doba, “a tako se ne dijeli već 50 godina”. Nejasno mu je zaÅ¡to od svih Ustava djeca u osnovnoj Å¡koli analiziraju onaj američki, a ne sviÄ‘a mu se ni Å¡to se pod krinkom veće autonomije u izboru metode nastavnicima zapravo poručuje “radite Å¡to hoćete, ali na naÅ¡ način”.

Velik dio znanstvenika najviše je kritizirao način izbora članova radne skupine, smatrajući kako je najprije trebalo imenovati jezgru znanstvenika za određeno područje, a onda javnim pozivom uključiti praktičare iz nastave.

Ovako se već iz kriterija moglo vidjeti, kažu, tko može lakše ući u skupinu, na primjer, nije teško odgovoriti je li lakše prekinuti znanstveno-nastavničku karijeru ili rad u školi.

– S obzirom na sve veće podjele u druÅ¡tvu, dobar element koji je mogao pridonijeti smirivanju bio je da u izradi novog kurikuluma povijesti sudjeluje i “jedna“ i “druga” strana iz akademske zajednice. Takve stvari ne prepuÅ¡taju se slučaju, ideoloÅ¡ki trag je vidljiv – smatra dr. sc. Ante Birin, viÅ¡i znanstveni suradnik u Institutu za povijest, koji se, uz to upitao hoće li povijest biti jedini predmet koji neće imati udžbenike.

– Bio je raspisan javni poziv, svi su se mogli javiti, nitko nije bio spriječen. Biralo se na temelju motivacijskog pisma i prijedloga promjena koje su priložili kandidati. Stručna rasprava traje mjesec dana, potom i javna, svatko može sudjelovati. Sve kvalitetne primjedbe ćemo prihvatiti, a tko pripada ovoj ili onoj strani, to za izradu kurikuluma nije najvažnija stvar, nego stručnost. U kurikulumu ne vidim nikakvih ideoloÅ¡kih opredjeljenja – odgovorio je prof. dr. Budak, ipak zaključujući kako, ako bude trebalo, novi kurikulum povijesti može pričekati na ulazak u Å¡kole.

Učenje s razumijevanjem

Novi kurikulum povijesti išao je za tim da učenici što manje reproduciraju gradivo, a više rade istraživačku nastavu, razvijaju kritičko mišljenje i uče s razumijevanjem. U osnovnoj školi primjenjivat će se kronološko-tematski pristup, u srednjim školama tematski, a teme će se raditi dubinski.

Nastavnicima se ostavlja određena autonomija, jer će 40 posto gradiva biti domaća povijest, isto toliko svjetska, a 20 posto po slobodnom izboru. Tema Domovinski rat postaje obvezna, a naglasak će biti i na nacionalnoj, lokalnoj i zavičajnoj povijesti.

– Jedan od ključnih pomaka je da se srediÅ¡te stavlja na učenika, na odreÄ‘ena znanja i vjeÅ¡tine koje omogućuju učeniku da bude pismen u povijesti – objaÅ¡njava prof. dr. Snježana Koren, voditeljica radne skupine za kurikulum povijesti.