Povratak ‘šuvarice’ u srednje škole: zanimanje će se odabirati u trećem razredu

22/02/2016

(Slobodna Dalmacija) „To pomalo sliči na ‘šuvaricu’!“ – zabrujalo je posljednjih dana u prosvjetarskim krugovima, nakon što su objavljeni prvi kurikularni dokumenti na osnovi kojih bi trebala početi reforma našega školstva.

Među dokumentima je i prijedlog Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, koji bi u tome izuzetno važnom segmentu školstva trebao donijeti značajne promjene i više učenja temeljenog na radu, odnosno praktičnoj nastavi. Međutim, predložena nova forma strukovnih škola nekima je zazvučala kao povratak u nekadašnji sustav.

Praktična nastava

Podsjetimo, djeca bi se, a u kurikularnoj skupini doznajemo da bi to u punom zamahu trebalo oživjeti od 2020./2021. školske godine, za pojedina zanimanja u 4-godišnjim strukovnim školama ubuduće opredjeljivala tek od trećeg, a ne kao dosad od prvog razreda srednje škole.

Predloženo je, naime, da se djeca u prvom razredu upisuju u određeni sektor, recimo turizam, elektrotehniku, ekonomiju, te u prva dva razreda dobivaju općeobrazovna znanja i ona iz pojedinih podsektora. Tek od trećeg razreda izabirali bi željeno specifično zanimanje, na primjer, hotelijersko-turistički tehničar, komercijalist, tehničar za računalstvo i slično.

Iako je predviđeno da se učenici opredjeljuju za zanimanja unutar izabranog sektora, reforma predviđa i mogućnost horizontalne i vertikalne prohodnosti, što bi značilo da će djeca moći i promijeniti kvalifikaciju, pod uvjetom da polože potrebne razlikovne predmete.

U trogodišnjim školama zanimanje će birati odmah od prvog razreda, s time da će uz općeobrazovne predmete imati i do 50 posto praktične nastave.

Namjera Šuvarove reforme, započete sedamdesetih godina prošlog stoljeća, bila je, podsjetimo, smanjiti elitizam gimnazija i povećati obrazovnu razinu radničkih zanimanja. Stoga je uveo uravnilovku – sve srednje škole, i gimnazije i strukovne, u prva dva razreda imale su uglavnom isti općeobrazovni dio, a onda se od trećeg razreda opredjeljivalo za konkretna zanimanja.

Nekoliko različitih škola spajalo se u obrazovne centre, a srednjoškolsko obrazovanje imalo je tzv. pripremnu i usmjerenu fazu.

– Jako sam skeptičan prema predloženim izmjenama, sliče mi na ‘šuvaricu’. Uopće, mnogo toga se predlaže što sliči na bivše pokušaje. Sumnjam da će se novom strukturom u strukovnim školama puno postići. Svaka takva promjena remeti rad škole. Ključno bi bilo pozabaviti se stvarnim problemima, na primjer problemom discipline učenika ili smanjenjem programa u cjelini.

Samo da riješite problem discipline, produktivnost bi porasla za 50 posto – komentira Vlado Saftić, umirovljeni profesor Ekonomske škole u Zaboku kraj Zagreba, iza kojega je 40 godina rada u nastavi i predavanja društvenih predmeta povijesti, sociologije te nekadašnjeg TIPSS-a i marksizma, o čemu je nedavno i objavio knjigu.

I recepcionar i konobar

Međutim, mnogo je prosvjetara koje pamte Šuvarove dane, ali ne vide previše sličnosti između njegove škole i reforme koja bi tek trebala stići u naš obrazovni sustav. Naprotiv, promjene u strukovnom obrazovanju smatraju dobrodošlim:

– Upisi u sektore i kasnije opredjeljivanje za konkretna zanimanja poznaju danas i u Austriji, Italiji. To je važno za tržište rada, kada je gospodarstvo više-manje u rukama privatnika, dobro je da djeca imaju šire kompetencije i da, primjerice, u jednom hotelu mogu raditi i na recepciji i u baru, a ne da budu samo konobari. Podržavam nacrt promjena, a svakako će biti dijelova koje će još trebati osmisliti – kaže ravnatelj splitske Turističko-ugostiteljske škole Ivo Bilić.

Čuo sam za komentare o “šuvarici”, ali to nema nikakve veze s predloženim promjenama. Tada su svi prva dva razreda slušali isto, a ovdje se radi o pojedinim sektorima u strukovnom obrazovanju. Tko će definirati sadržaje u prva dva razreda? Sektorska vijeća, znači ljudi iz gospodarstva.

Želi se postići da novi kurikulumi budu odraz potreba tržišta rada i da gospodarstvo ima ogroman utjecaj na obrazovanje. Uvodimo fleksibilne programe koji će se brzo moći uskladiti s potrebama tržišta rada – odgovara Tihomir Tomčić, ravnatelj uspješne zadarske strukovne škole Vice Vlatkovića i jedan od članova stručne radne skupine za Nacionalni kurikulum strukovnog obrazovanja. Tomčić kao bitne preduvjete uspjeha navodi poboljšanje uvjeta u školama i angažman gospodarstva.

Najvažnija je selekcijaPredložene su promjene dobre i posve drukčije od onoga što je nudila ‘šuvarica’, ali neka su pitanja još uvijek otvorena. Prelazak u treći razred očito će biti neka vrsta novih upisa i selekcije – kaže Petar Smajić, ravnatelj zagrebačke Škole za modu i dizajn. Pitanja selekcije djece nakon drugog razreda i činjenica da neka od njih neće u sektoru vjerojatno moći upisati željeno zanimanje, kao i pitanje kvota, tek trebaju biti preciznije uređeni:

ŠTO DONOSE PROMJENE- povećana izbornost
– više praktičnog rada
– modularnost
– simulacije radnih procesa iz radionica
– pripreme za izazove tržišta rada

Dvije godine su dovoljneZakonodavac će morati utvrditi kriterije upisa u treći razred, a nakon što HZZ i tržište rada iskažu potrebe. Uspjeh u prva dva razreda definitivno će se uzimati u obzir, ali treba podsjetiti da ni ocjenjivanje neće biti kao danas. Dvije godine bit će dovoljne da učenici bolje utvrde sklonosti za određeno zanimanje – kaže ravnatelj Tihomir Tomčić.

Vokić: Od slastičara do kulturnjakaMa, to je bio šou. Događalo se da učenik prve dvije godine ide za slastičara, a onda druge dvije u Centar za kulturu. Nadam se da se danas to neće dogoditi. Ipak, ne bih previše eksperimentirala. Ne bih dirala u strukturu srednjih škola, nego učenicima osigurala više izbornosti. S reformama treba ići polako, najprije osigurati uvjete, uložiti u obrazovanje, sagraditi škole, uvesti jednosmjensku nastavu – oprezna je Ljilja Vokić, bivša ministrica prosvjete.

Comments are closed.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne