Nova meÄ‘upredmetna tema: “Osobni i socijalni razvoj”

Suradnja s roditeljima

Koncipirana kroz tri domene – “Ja”, “Ja i drugi” te “Ja i druÅ¡tvo” – ova će tema biti integrirana u sklopu kurikuluma svih predmeta, satova razredne zajednice, meÄ‘upredmetnih tema “Zdravlje”, “Održivi razvoj” i ostalih, a učenici će se s njom susresti već od prvog razreda osnovne Å¡kole. Namjera je predlagača da se u izvedbi te teme pojača suradnja učitelja, stručnih suradnika, učenika, roditelja i Å¡ire zajednice, pa su tako predviÄ‘eni i tematski roditeljski sastanci, savjetovanja unutar Å¡kole, a stručni suradnici provodit će i savjetovanja učenika, roditelja i učitelja.

Ukupno 20 dokumenata, među kojima su kurikulumi međupredmetnih tema, okvir nacionalnog kurikuluma, nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste obrazovanja te kurikulumi određenih područja obrazovanja, bit će predstavljeni u utorak u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

Riječ je o dijelu dokumenata cjelovite kurikularne reforme, na kojoj je samo prošle godine radilo 436 stručnjaka i praktičara, dok će preostala 32 dokumenta, među kojima su i predmetni kurikulumi reformirane hrvatske škole, javnosti biti predstavljeni za tjedan dana.

Namjera je meÄ‘upredmetne teme “Osobni i socijalni razvoj” pomoći djeci da razviju vlastite potencijale i sposobnosti, ali isto tako da budu sposobna analizirati utjecaje iz druÅ¡tva koji oblikuju njihov kulturni i nacionalni identitet, ponaÅ¡anja koja su proiziÅ¡la iz stereotipa i predrasuda, da prepoznaju vrijednosti obitelji, ljudskih prava, solidarnosti s drugima, ali i da uoče potencijalne “krizne situacije” u kojima bi se mogli naći. Ukratko, ovom se temom pojačava odgojna funkcija Å¡kole, koja je dosad bila prilično zanemarena.

Kako je naglasak na praćenju osobnog i socijalnog razvoja pojedinca, uvest će se osobne mape razvoja za svakog učenika u koje će se od početka do kraja školovanja upisivati njegova postignuća u skladu s ishodima ove međupredmetne teme, ali i radovi učenika, informacije o sudjelovanju na natjecanjima, projektima, bilješke učitelja i stručnih suradnika i slično.

Učitelji i stručni suradnici pratit će napredak učenika pomoću ček-lista pripremljenih prema očekivanjima, a prema potrebi, primjenjivat će se i drugi načini praćenja i procjene.

Postignuća se neće vrednovati ocjenama od jedan do pet, nego opisno. Izvještaje o postignućima učenika davat će učitelji i stručni suradnici koji rade s djecom, a te će podatke razrednici objediniti u jedan izvještaj koji će biti dostupan roditeljima i učenicima na kraju svakog obrazovnog ciklusa.

– Cilj nam je pomoći djetetu da postigne svoj maksimum i napredak u odnosu na samoga sebe, svoje mogućnosti i ograničenja. Neki će učenici postići visoke ishode, a neki ne, pa je važno vidjeti kakvu potporu možemo dati djetetu da bi ostvarilo svoje potencijale – kaže Željka Gomuzak Anić, socijalna pedagoginja u OÅ  “Velika Mlaka” i jedna od članica stručne radne skupine za ovu meÄ‘upredmetnu temu.

Potencijali i limiti

Mape osobnog razvoja neće biti presudne za upise u srednje škole ili neke druge više razine obrazovanja, ali će moći pomoći učenicima da, otkrivajući svoje potencijale i limite, utvrde, primjerice, imaju li kompetencije potrebne za upis na studij ili je bolje da potraže zaposlenje.

– Nismo joÅ¡ odlučili hoće li mape osobnog razvoja biti poput nekih “zdravstvenih kartona” koji će s učenicima putovati iz razreda u razred, do kraja srednjoÅ¡kolskog obrazovanja – ističe Željka Gomuzak Anić, te dodaje:

– Važno je da uočimo kvalitetu svakog djeteta. Za nekoga kažemo da je zatvoren u svom svijetu, ima bogatu maštu, ali možda je baš zato kreativan, možda dobro slika ili piše pjesme. Važno je poticati kvalitetu, da se svi razvijaju tempom koji im je prihvatljiv, bez obzira na to dostižu li potrebne ishode ili ne, važno je da ostvare svoj maksimum.