Otvoreno: Hrvatskim školama nedostaju stručni suradnici

(HRT) Dvoje učenika sedmog razreda napalo je profesoricu povijesti u jednoj splitskoj osnovnoj školi. Kako zaustaviti nasilje u školama? Kakva je budućnost hrvatskog obrazovnog sustava? Analizirali smo večeras uOtvorenom u kojem su gostovali sutkinja za mladež Lana Peto Kujundžić, odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko, predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić, voditelj kurikularne reforme Boris Jokić i članica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu (HDZ) Sanja Putica .

Nasilničko ponašanje u našim školama je u porastu, bilježi se oko 2000 nasilničkih oblika ponašanja godišnje, a slučajeva poput ovoga gdje učenici fizički napadaju učitelja ili profesora ima oko dvjestotinjak, rekao je Željko Stipić. Dobar dio tih slučajeva ostane u sferi zataškavanja, dodao je. Stipić je začuđen što se ovakav incident dogodio u školi koja je maksimalno ekipirana stručnim suradnicima i nalazi se u središtu grada gdje žive obitelji srednjeg staleža. Da je predavati u gradu i na periferiji drugačije, to znaju svi nastavnici. Sam vrh društva trebao bi biti jako pažljiv koje poruke šalje jer one dolaze do djece koja sve upijaju, rekao je Stipić.
Odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko nije se složila sa Stipićem i rekla da se nasilje događa i u finim obiteljima. Osim toga, hrvatske obitelji su ili nezaposlene ili prezaposlene, pa tko onda odgaja djecu, zapitala se. Centar za socijalnu skrb se do devedesetih bavio siromaštvom i bolestima, a sada se bave nasiljem, obiteljskim postupcima i drugim problemima, a djelatnici su preopterećeni.
Na nasilje u društvu uvijek se reagira, a često je to na tri načina: negiranjem, minimiziranjem ili relativiziranjem. To je način na koji svijet odraslih i naša okolina funkcionira. U svojih više od 30 godina staža, Matijević Vrsaljko kaže da nije vidjela niti jednu prijavu za nasilje u obitelji koju je podnio neki liječnik, a ni Centri za socijalnu skrb ne prijavljuju puno nasilja koje susretnu.

Sanja Putica bila je ravnateljica i profesorica u Gimnaziji Dubrovnik. Iz svojeg iskustva imat će nekoliko inicijativa u saborskom odboru koje će zasigurno poboljšati obrazovni sustav. Smatra da su hrvatske škole slabo ekipirane stručnim suradnicima i službama. Putica se nada da će nova hrvatska Vlada i zastupnici imati sluha za probleme u hrvatskom školstvu te da će se dogoditi potrebna promjena kroz najavljenu kurikularnu reformu. Pritom ta reforma neće donijeti trenutno poboljšanje, već će biti potrebno raditi na edukaciji nastavnika, učitelja i roditelja, kao i na jačanju njihove međusobne suradnje.
Hrvatske škole danas se uglavnom temelje na entuzijazmu vodstva i nastavnika, ali odgovornost leži i na obiteljima, smatra Putica. U školama mora postojati nulta tolerancija na nasilje te je važno njihovo otvaranje prema lokalnoj zajednici.

Sutkinja Lana Peto Kujundžić objasnila je da se u konkretnom slučaju radi o djeci mlađoj od 14 godina koja su kazneno neodgovorna. Može odgovarati samo roditelj, ako je omogućio da se dijete tako ponaša. Peto Kujundžić ne slaže se s onima koji žele kazniti djecu silom, a čak ni u Bibliji ne piše doista da je batina izašla iz raja, rekla je sutkinja.
Ona se zalaže za uniforme u školi jer će to činiti da se učenici ne razlikuju na prvu. Djetetu treba dati taj osjećaj pripadnosti, razumijevanja i sigurnosti.
Peto Kujundžić spomenula je i da je kriminalitet mladih ljudi između 14 i 18 godina u Hrvatskoj u opadanju.
Postoje mnoge dobre nevladine organizacije koje mogu pomoći u školama, smatra sutkinja.

Ono što opisuje hrvatski obrazovni sustav je nekoordiniranost različitih službi, smatra Boris Jokić. Važno je da škola i zajednica funkcioniraju te da se uključe institucije i timovi izvan škole koji mogu pridonijeti; a sa novom kurikularnom reformom Hrvatska će po prvi puta znati kako to i ostvariti, uvjeren je Jokić.

Stipić je dodao da su nastavnici tijekom svojeg školovanja slabo osposobljeni za rješavanje problema nasilja, kad ni, primjerice, kako raditi s djecom s poteškoćama u razvoju.

Jokić kaže da hrvatski učenici nisu preopterećeni gradivom, nego glupostima. Treba ih učiti dobrim stvarima, donošenju odluka, rješavanju problema, poticati da uče jezike, da budu dobri i odgovorni građani. Spomenuo je i pitanje informatike u školama te zastarjelosti našeg sustava i društva po tome pitanju, a kurikularnom reformom ona će se uvesti od prvog razreda osnovne škole.

Hrvatske škole još uvijek su sigurne za našu djecu, naročito u usporedbi s drugim školama u Europi ili pak u Americi, rekla je Peto Kujundžić, te dodala da se zalaže da Ministarstvo obrazovanja svakako uvede učenje o nenasilnom ponašanju za djecu od prvog razreda osnovne škole. U hrvatskim školama dobro se radi i naše društvo ima potencijal da zadrži sigurno okruženje za učenike, smatra Jokić.

Putica je zaključila da će sve ekonomske i gospodarske politike biti neuspješne, ako ne budu počivale na kvalitetnom obrazovanju i odgoju mladih ljudi.