(Jutarnji list) Trudi li se uÄenik tijekom Å¡kolske godine, sudjeluje li aktivno u nastavi i projektima, suraÄ‘uje li ili većinom nezainteresirano Å¡uti i odbija suradnju s ostalim uÄenicima i nastavnikom – i o tome će ubuduće ovisiti i zakljuÄna ocjena iz Å¡kolskih predmeta.
To znaÄi prekid dosadaÅ¡nje prakse u kojoj je zakljuÄna ocjena iz svakoga predmeta aritmetiÄka sredina pojedinaÄnih ocjena dobivenih kroz Å¡kolsku godinu. Novi model ocjenjivanja – planiran kroz kurikularnu reformu – znaÄi veliku promjenu: zakljuÄna ocjena ne smije biti aritmetiÄka sredina.
Komunikacija i suradnja iznimno su važne kompetencije i za poslodavce, zbog Äega će u reformiranoj Å¡koli uz svaku brojÄanu ocjenu uÄenik dobivati i dodatnu procjenu. Zato se umjesto pojma “ocjena†u reformskim dokumentima Äešće koristi rijeÄ â€“ (pr)ocjena.
Ukidanje općeg uspjeha
Ona će biti sastavljena od viÅ¡e elemenata generiÄkih kompetencija. Reformska skupina za vrednovanja u obrazovanju, sastavljena od sedam struÄnjaka i suradnika, razvrstala ih je u tri glavna elementa: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost, komunikacija i suradnja. Ti elementi, koje će uÄenik dobivati iz svakoga predmeta, imat će ulogu i pri upisu u srednju Å¡kolu, jer se ukida i opći uspjeh na kraju godine.
– Opći uspjeh je mjera nekakvog uÄenikovog hipotetskog prosjeka, u kojoj zbrajate ocjenu iz matematike, tjelesnog i povijesti, a to ne govori apsolutno niÅ¡ta o uÄeniku. Uz to, zbog općeg uspjeha roditelji stvaraju jak pritisak na nastavnike, jer uÄeniku na kraju Å¡kolske godine zbog prosjeka treba nategnuti pokoju ocjenu.
Sada uÄeniku niÅ¡ta neće nedostajati jer neće biti općega uspjeha, već zakljuÄne ocjene iz pojedinog predmeta – kaže Žaklin LukÅ¡a, profesorica u gimnaziji Josipa Slavenskog iz ÄŒakovca i Älanica reformske radne skupine.
Bez nepravedne selekcije
Po novom modelu ocjenjivanja, koji uskoro ulazi u javnu raspravu zajedno s novim predmetnim kurikulumima – kako bi eksperimentalna primjena mogla krenuti od jeseni, uÄenici bi se trebali rijeÅ¡iti nepravedne selekcije pri upisu u srednje Å¡kole.
Primjerice, uÄeniku nikako ne idu povijest i glazbeni, ali je odliÄan u matematici i fizici. Zbog loÅ¡ijih ocjena iz dvaju predmeta, on po sadaÅ¡njem modelu ne uspijeva upisati matematiÄku gimnaziju. MeÄ‘utim, bez općeg uspjeha, matematiÄka gimnazija promatrat će interesna podruÄja za to Å¡kolovanje – poput matematike i fizike.
Po ovakvome modelu, oÄekuje se, i pojava produkcije hiperodlikaÅ¡a (po općemu uspjehu) ostaje bez svrhe.
StruÄnjaci koji su kroz proÅ¡lu godinu kreirali promjene, zamislili su i blaže prijelaze iz razredne u predmetnu nastavu. U prva dva razreda osnovne Å¡kole brojÄane ocjene neće postojati. Nastavnik će davati detaljan osvrt o rezultatima uÄenika, podijeljene u tri glavne opaske – potrebna podrÅ¡ka, u skladu s oÄekivanjima i iznimno u odnosu na oÄekivanja.
U trećem, Äetvrtom i petom razredu postupno se uvode brojÄane ocjene, koje i prate osvrti, a navedeni elementi generiÄkih kompetencija bit će kljuÄni od Å¡estog razreda osnovne pa do kraja srednje Å¡kole. Tako će svaki nastavnik iz pojedinog predmeta uz zakljuÄnu ocjenu dati i procjenu kojim se dobiva profil uÄenika.
U dokumentu koji je juÄer objavljen na službenim stranicama kurikularne reforme (kurikulum.hr) navedena su tri glavna elementa: odgovornost, samostalnost i samoinicijativa te komunikacija i suradnja.
Usavršavanje nastavnika
U ekspertnoj radnoj skupini za reformu istiÄu da je nastavnikova odluka o zakljuÄnoj (pr)ocjeni iz svakoga predmeta vrlo složen i važan proces, koji može imati ozbiljne posljedice po uÄenika. Nastavnicima se sugerira da prate i bilježe kroz cijelu nastavnu godinu koliko se uÄenik trudi, koliko je suradljiv, komunikativan i sliÄno, te da na kraju kod zakljuÄivanja ocjene u obzir uzme viÅ¡e elemenata.
Koji će to konkretno biti, odnosno koliko će elemenata ulaziti u zakljuÄnu ocjenu, vrlo vjerojatno razlikovat će se od predmeta do predmeta. U predmetnim kurikulumima svaka radna skupina predlaže svoje elemente, kao i pondere u kojima se naglaÅ¡ava njihova vrijednost (u postotku). Kod zakljuÄivanja ocjena od nastavnika se oÄekuje struÄnost i profesionalnost.
Ona se, navode, oÄituje u tome da pri donoÅ¡enju odluke o zakljuÄnoj (pr)ocjeni iskoristi sve informacije o uÄeniku koje je tijekom godine prikupio. No, da bi nastavnici profesionalno odradili novu zadaću, nužan je i njihov profesionalni razvoj…
Kako će se ubuduće davati ocjene:
1. i 2. razred osnovne Å¡kole
Nema brojÄanih ocjena, detaljan osvrt o uÄeniku u tri kategorije:
– potrebna podrÅ¡ka
– u skladu s oÄekivanjima
– iznimno u odnosu na oÄekivanja
3., 4. i 5. razred osnovne Å¡kole
brojÄane ocjene od 1 do 5 plus osvrt o napredovanju uÄenika
6., 7. i 8. razred osnovne
Å¡kole i cijela srednja Å¡kola brojÄane ocjene od 1 do 5 plus elementi:
odgovornost
– ispunjava obveze i izvrÅ¡ava zadatke; poÅ¡tuje rokove; ulaže trud
samostalnost i samoinicijativnost
– samostalno uÄi; ispunjava obveze uz minimalne poticaje uÄitelja; planira, prati i regulira vlastito uÄenje
komunikacija i suradnja– suraÄ‘uje i komunicira s drugim uÄenicima i uÄiteljem
zakljuÄna ocjena iz pojedinih predmeta se NIKAD nije donosila temeljem aritmetiÄke sredine tako da od velike promjene nema niÅ¡ta.niÅ¡ta neće biti ni od uspjeha jubilarne 865 reforme dok se ne poÄne plaćati kvaliteta i kažnjavati nekvaliteta. niske plaće u prosvjeti su razlog negativne selekcije kadra a ona je pak razlog loÅ¡e kvalitete Å¡kolstva.
i sad će taj loÅ¡i kadar, umjesto da motivira uÄenike kako bi sudjelovali u nastavi kažnjavati smanjenim zakljuÄnim ocjenama one manje posluÅ¡ne, ili one kojima je nastava dosadna jer imaju kapacitet za viÅ¡e?
Ne znam kad ste zadnji put bili u uÄionici, ali “manje posluÅ¡ni” su uglavnom oni kojima je Å¡kola posljednje mjesto na planetu gdje bi se uopće trebali nalaziti, ako se ima imalo obzira prema svima ostalima, a najviÅ¡e prema uÄenicima koji nisu “manje posluÅ¡ni”.
loÅ¡ uÄiteljski kadar nije Äuo za motivaciju i njenu moć. oni su ionako upisali uÄiteljske fakultete jer nisu mogli upisati fer pravo ili medicinu. pola ispita su položili pomoću Å¡alabahtera jer je ionako njihov dekan matijević tvrdio da dozvoljava svojim studentima prepisivanje poÅ¡to ono potiÄe snalažljivost.na drugu polovicu ispita su izlazili dok nisu dojadili bogu, narodu i profesorima pa su ih ovi pustili da ih se rijeÅ¡e.no, prava tragedija je Å¡to sustav stavlja u isti koÅ¡ njih i one druge, kojih je manje ali ih ipak ima. dok ovi drugi smiÅ¡ljaju nove metode obuke i motivacije, uÄenici im osvajaju prva mjesta na natjecanjima oni prvi dijele loÅ¡e ocjene pa popodne te iste uÄenike drže na instrukcijama i tako reketare roditelje. pri tom se rugaju svojim kolegama entuzijastima jer eto nemaju auto ili im je 15 godina star, nose demode kostime stare po desetak godina i imaju dva para cipela- zimske i proljetnoljetno jesenske. reforma mora dati autonomiju uÄitelju i nagraditi radnika nauÅ¡trb neradnika.dakle, uÄiteljska bi plaća morala biti u rasponu od 5-15000 kuna.
naravno i opisne ocjene smo već imali i nisu se pokazale dobre jer su se Å¡ablonski ispisivale i nitko to nije Äitao. opet se robuje formi da se ne dirne bit.
gluposti o aritmetiÄkoj sredini ću preskoÄiti ( to je naÅ¡e novinarstvo danas), ukidanje općeg uspjeha pozdravljam-ali ovaj dio da će na zakljuÄnu ocjenu utjecati suradljivost, samostalnost, aktivnost i bla, bla uÄenika na satu????
dakle, daju se uÄiteljima otvorene ruke da uÄenike koji im nisu baÅ¡ po ćefu kazne smanjenom zakljuÄnom ocjenom, a da podobne i posluÅ¡ne nagrade povisivanjem iste te ocjene?
S obzirom da se vlasti tvrdoglavo protive bilo kakvoj reformi pedagoÅ¡kih mjera koja bi uvela reda u uÄionice – u kojima viÅ¡e vlada diktatura razmaženih pojedinaca nego “samovoljnih uÄitelja” – ovo izgleda kao jedina alternativa.
Tako je!
Ne slažem se s pojmom komunikacija na satu( to je zapravo aktivnost ili zalaganje):time se ocjenjuje je li uÄenik introvertiran ili ekstrovertiran. Moji introvertirani uÄenici su izvrsni u gramatici, literarnim uradcima i pisanim provjerama, a ekstrovertirani u usmenim provjerama i scenskim nastupima. Nepravedno je Å¡to su neki introvertirani uÄenici dobivali dvojke iz zalaganja (jer po procjeni prof. nisu bili aktivni na satu), iako su imali odliÄne ocjene iz testova i vanjskog vrednovanja(u pitanju je bila kemija).Nastavnici tako mogu “simpatijama” podići ocjenu, a onima koji im nisu simpatiÄni sniziti-nema objektivnosti.
u uÄionici sam svakodnevno.
i dobro sam upoznata sa problemima (ne)discipline.
takoÄ‘er sam i dobro upoznata s naÄinom rada pojedinih kolega, tako da od uvoÄ‘enja subjektivnosti u izvoÄ‘enje zakljuÄne ocjene ne oÄekujem niÅ¡ta dobroga.
vrlo loša alternativa.
već sada imamo sluÄajeve da se uÄenicima na raÄun domaćih zadaća smanjuje zakljuÄna ocjena na vrlo dobar iako su im ocjene iz pisane i usmene provjere znanja redom sve odliÄne. umjesto da se uÄitelj zapita je li to dijete mogao nekako dodatno angažirati, obzirom da mu oÄito taj predmet dobro ide, Äim i bez redovitog pisanja domaće zadaće postiže odliÄne rezultate na testovima, on ga kažnjava jer se nije držao njegovih uputa za savladavanje gradiva…Å¡to će se tek sada dogaÄ‘ati po razredima ako proÄ‘e ovaj prijedlog izvoÄ‘enja zakljuÄne ocjene strah me i predviÄ‘ati.
i “pojedini kolege” će se morati reformirati
da,da, veliki problem naÅ¡eg Å¡kolstva je kažnjavanje odliÄnih uÄenika slabijim zakljuÄnim ocjenama. zato i imamo hiperinflaciju odlikaÅ¡a.
ne tvrdim da se i takve stvari ne dogaÄ‘aju no puno je veća vjerojatnost da će se broj odlikaÅ¡a takvim naÄinom zakljuÄivanja popeti preko 80% u osmim razredima osnovne Å¡kole uz objaÅ¡njenje:”pa nije da on neÅ¡to zna ali se jako trudi i pazi na satu. svako poklanjanje ocjena za posljedicu ima nerad i nemar uÄenika. mi uÄitelji smo skloni krivca za tu hiperinflaciju naći i kod roditelja i kod ravnatelja i kod vlasti a prava istina je da se krivac krije u naÅ¡em ogledalu.
to su vam dvije strane iste medalje-s jedne strane će se podobnima/posluÅ¡nima/simpatiÄnima podizati ocjena jer se, eto, trude, a s druge strane će se omogućiti mediokritetima da svima onima koji iskaÄu iz okvira smanje ocjenu i drže ih u strahu-jer samo znanje viÅ¡e neće biti dovoljno za odliÄan kod nekih.
to Å¡to kod nekih niti sada nije bilo potrebno neko veliko znanje za odliÄan je pak drugi par rukava-i taj poroblem ovakvim izvoÄ‘enjem zakljuÄne ocjene neće biti rijeÅ¡en.
Pozdrav!
Nije mi jasno Å¡to svi zapinjete za faktografiju ( ili kako mnogi kolega voli reći ZNANJE)!? Pa to nije jedina niti najvažnija stvar koja se uÄi u Å¡koli. To je samo jedan dio cijele priÄe. Neki nastavnici tome pridaju viÅ¡e pažnje, a neki manje kod formiranja zakljuÄne ocjene.
Zašto redovitost u pisanju domaće zadaće ne bi bila važna?
Zašto pozitivna i poželjna aktivnost na satu ne bi bila važna? Zašto pomaganje drugima ne bi bilo važno?
Zašto suradnja ne bi bila važna?
I tako dalje …
Pa, ljudi dragi, objektivnost je nedostižan ideal! Ljudi smo, nismo roboti!
Naš glavni posao je ocjenjivanje. Prezentiramo sadržaje da bismo ih ocjenjivali.
Nadam se da će ponajveći kritiÄari i pesimisti biti prvi koji će sudjelovati u javnoj raspravi!
Zato jer, na kraju cijele priÄe, djetetova budućnost ovisi o tome koja je znanja i vjeÅ¡tine usvojilo u Å¡koli. ÄŒak i kod nas polako prolaze vremena kad si se mogao “snaći”. Na radnom mjestu se sve viÅ¡e traži struÄnost. Koga briga ako je Mate s biroa za zapoÅ¡ljavanje najdobroćudniji i najzabavniji klijent, na kraju ostaje Äinjenica da svi ostali tamo dolaze i odlaze, a Mate ostaje. Å to se toga tiÄe, nije ni morao ići u Å¡kolu.
zato jer je uÄiteljski posao na neki naÄin posao selekcije a selekcija se mora obaviti po objektivnim kriterijima. uÄenik koji piÅ¡e redovito i sam domaće zadaće će i na testovima pokazati dobar uspjeh. onaj pak uÄenik koji zadaće prepisuje ili mu ih piÅ¡u roditelji na testu će dobiti loÅ¡u ocjenu. oba uÄenika su redovito pisala zadaće. radi se o zahtjevima tržiÅ¡ta koje traži za svaki posao toÄno odreÄ‘enu razinu znanja vjeÅ¡tina i sposobnosti kao i odreÄ‘enu srukturu osobnosti. zaÅ¡to je njemaÄka najrazvijenija zemlja svijeta? jedan od razloga je i to Å¡to njihov obrazovni sustav radi objektivnu selekciju.naÅ¡ mentalitet je drugaÄiji pa imamo lažne odlikaÅ¡e,lažne fakultetski obrazovane ljude, lažne umirovljenike, lažne branitelje, lažne radnike-ljude koji primaju plaću a uopće ne dolaze na posao,desetine tisuća raznih uhljeba i parazita. ovakav prijedlog ocjenjivanja će totalno zamutiti vodu koja je ionako mutna.nama trebaju struÄnjaci iza kojih stoji znanje a ne mediokriteti s kupljenim fakultetima i partijskim knjižicama u džepu. i joÅ¡ samo jedna reÄenica. neće biti nikave reforme dok se ne zatvore svi fakulteti gdje su se kupovale diplome i svi “profesori” koji su ih prodavali. neki od tih ljudi danas sjede u komisijama koje će kao provesti reformu.
slažem se s vama, samo sam htio naglasiti da su oni koji fabriciraju odlikaše u velikoj većini u odnosu na one koji zakidaju djecu. i jedno i drugo nije dobro, tu ćemo se složiti.